Većina zima u poslednjih pet godina zabeležila je količine snežnih padavina ispod proseka iz perioda od 1980. do 2020. godine, navode metereolozi.
Rast temperatura dovodi do toga da se i mala količina snega brzo topi, dok se u nižim predelima beleži više kiše, a manje snega, što je delimično posledica globalnog zagrevanja, navode naučni izveštaji.
Studije pokazuju da se u velikom delu himalajskog regiona tokom zime sve češće javlja takozvana "snežna suša", odnosno izrazit nedostatak snega.
Ubrzano topljenje glečera već godinama predstavlja ozbiljan problem za indijske savezne države na Himalajima i druge zemlje regiona, a smanjenje zimskih snežnih padavina dodatno pogoršava situaciju.
Stručnjaci upozoravaju da smanjenje količine leda i snega neće samo promeniti izgled Himalaja, već će imati direktan uticaj na živote stotina miliona ljudi i brojne ekosisteme.
Topljenje snega u proleće ključno je za snabdevanje reka vodom za piće, navodnjavanje i proizvodnju hidroenergije.
Manjak zimskih padavina povećava i rizik od šumskih požara zbog sušnih uslova, dok nestanak leda destabilizuje planinske masive, što dovodi do češćih odrona, klizišta i izlivanja glečerskih jezera.
Indijski meteorološki zavod saopštio je da u decembru gotovo u celoj severnoj Indiji nije bilo ni kiše ni snega, kao i da postoji velika verovatnoća da će severozapadni delovi zemlje do marta imati i do 86 odsto manje padavina od dugogodišnjeg proseka.
Naučnici navode da smanjenje padavina nije izolovana pojava.
Istraživanja pokazuju kontinuirano smanjenje zimskih padavina u zapadnim i delovima centralnih Himalaja, dok su u Nepalu, gde se nalazi centralni deo ovog planinskog lanca, zabeležene gotovo potpuno suve zime u poslednjih nekoliko godina.
Stručnjaci upozoravaju da istovremeni gubitak glečera i smanjenje snežnih padavina predstavlja "dvostruki udar" za Himalaje, sa potencijalno dalekosežnim posledicama po bezbednost vodosnabdevanja i stabilnost regiona, prenosi Bi-Bi-Si.