Mnogim muškarcima i blago povišena temperatura ume da deluje kao ozbiljan zdravstveni problem. Čak i kada toplomer pokaže tek nešto iznad 37 stepeni, osećaj malaksalosti, slabosti i opšteg "raspadanja sistema" može biti izraženiji nego kod žena. Iako se mnogi šale na ovu temu i uzrok pripisuju lenjosti, medicina nudi nekoliko objašnjenja zašto muškarci u ovakvim situacijama zaista teže podnose bolest nego žene.
Ključna razlika leži u hormonima i načinu na koji oni utiču na imuni sistem. Ženski organizam, zahvaljujući estrogenu i progesteronu, brže aktivira odbrambene mehanizme i efikasnije reaguje na viruse i bakterije. Estrogen podstiče umnožavanje imunih ćelija, što omogućava da se infekcija drži pod kontrolom i da simptomi budu blaži i kraće traju.
Sa druge strane, testosteron, koji dominira u muškom telu, ima suprotan efekat - on može da uspori imuni odgovor i oslabi sposobnost organizma da se izbori sa infekcijom. Upravo zato čak i blaga temperatura kod muškaraca može da izazove snažniji osećaj slabosti, prenosi ruska "Gazeta".
Postoje i dodatni razlozi zbog kojih žene lakše podnose povišenu temperaturu. Njihovo telo je više naviknuto na takve promene, jer se telesna temperatura prirodno blago povećava tokom ovulacije i u drugoj polovini menstrualnog ciklusa.
Pored toga, žene u proseku imaju manju telesnu masu, što omogućava efikasniji prenos i oslobađanje toplote. Važnu ulogu igraju i psihološki faktori - žene češće prate signale koje im telo šalje, ranije reaguju i blagovremeno traže pomoć, dok muškarci neretko ignorišu prve simptome i onda bolest dožive intenzivnije.
Drugim rečima, kada muškarac kaže da ga je "slomila" temperatura od 37,2, to nije nužno preterivanje, već njegov organizam prirodno drugačije reaguje.
Prema jednom evolutivnom objašnjenju, muškarcima je imuni sistem "štedljiviji", zbog čega teže podnose i blagu prehladu sa povišenom temperaturom. Ideja je da su muškarci kroz istoriju češće ulazili u rizične situacije - lov, ratove i fizičke sukobe - pa dugovečnost i očuvanje zdravlja nisu bili evolutivni prioritet. Iz te perspektive, jak imunitet nije imao veliku vrednost ako je život ionako često bio kratak i nepredvidiv.
Pored ovih bioloških razloga, značajnu ulogu igra i ponašanje. Muškarci u proseku manje vode računa o zdravlju i ređe reaguju na prve simptome, što znači da pomoć traže kasnije, kada se bolest već razvila. To može dovesti do intenzivnijeg imunog odgovora - organizam uključuje više odbrambenih mehanizama odjednom, što pojačava nagli osećaj slabosti i bola. Zbog toga kod muškaraca simptomi često deluju drastičnije, čak i kada je reč o relativno blagim infekcijama.