U Srbiji na godišnjem nivou registruju 1.133 novootkrivena slučaja karcinoma grlića materice, što znači da više od tri žene dnevno dobiju dijagnozu karcinoma grlića materice, naglasila je direktorka "Batuta" Verica Jovanovićeva na konferenciji koju je organizovalo udruženje građana za borbu protiv raka jajnika i grlića materice "Progovori". Navela je da je rak grlića materice bolest koja se u potpunosti može sprečiti ukoliko se na vreme otkrije infekcija izazvana visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa koja dugo traje.
Istakla je da je u Srbiji, prema podacima Instituta "Batut", od početka imunizacije pre četiri godine, protiv HPV virusa o trošku države vakcinisano sa sve tri doze oko 50.000 mladih i dece:
"Ohrabruje podatak da je u poslednjoj deceniji u našoj zemlji zabeležen pad mortaliteta od raka grlića materice od preko 12 odsto, kao rezultat preventivnih mera, unapređene dijagnostike i pravovremenog lečenja. Ova nedelja je još jedna prilika da govorimo o značaju skrininga, PAPA testa, HPV testiranja i HPV vakcinacije, koje su dostupne o trošku države", naglasila je Jovanovićeva.
Udruženje "Progovori" je, inače, pokrenulo inicijativu da se promoviše imunizacija protiv HPV kako bi u toku 2026. godine 30.000 dečaka i devojčica primilo vakcinu koja može sprečiti kako rak grlića materice, tako i brojne druge bolesti poput kondiloma, karcinoma anusa i spoljašnjih genitalnih organa.
Doktorka Marijana Milović-Kovačević, rukovodilac Klinike za internističku onkologiju u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije, rekla je da izveštaj predstavljen na Kancerološkoj nedelji 2025. godine, koji je izložio švedski ekonomista Tomas Hofmarher, pokazuje da se Srbija nalazi u izuzetno nepovoljnoj poziciji kada je reč o karcinomu grlića materice.
"Ovaj malignitet u Srbiji godišnje odnese više stotina života, iako spada u karcinome koji se u velikoj meri mogu sprečiti. Podaci iz izveštaja ukazuju da je u 2024. godini obuhvat vakcinacijom protiv HPV izuzetno nizak. U potpunosti je bilo zaštićeno svega četiri odsto devojčica i dva odsto dečaka, što je daleko ispod ciljeva Svetske zdravstvene organizacije i Evropskog plana za borbu protiv raka", navela je Kovačevićeva.
Dodala je da zaključci izveštaja jasno ukazuju da vakcina protiv HPV treba da dobije status obavezne vakcine i da se izjednači sa ostalim vakcinama iz kalendara imunizacije, uz paralelno jačanje organizovanog skrininga i dostupnosti savremenih terapija.
"Analiza takođe potvrđuje da ulaganje u prevenciju donosi povraćaj od tri do osam puta, kako za zdravstveni sistem, tako i za društvo u celini, što eliminaciju karcinoma grlića materice čini ne samo medicinskim, već i razumnim ekonomskim ciljem", objasnila je Kovačevićeva.
Direktor Kancelarije Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji Fabio Skano istakao je da ni jedna žena ne bi trebalo da umre od karcinoma grlića materice, jer se ta bolest može sprečiti.
"Imamo alate da karcinom grlića materice postane prvi rak koji će biti eliminisan do 2030. godine - vakcine koje sprečavaju infekciju, skrining testove koji ga otkrivaju rano i efikasan tretman za prekancerozne promene i karcinom", naveo je. Istakao je da dokazi iz zemalja širom sveta pokazuju snagu vakcinacije i organizovanih skrining programa, potvrđujući da je eliminacija bolesti moguća.
Šta govore zvanični podaci
Podaci Instituta "Batut" pokazuju da je od početka sprovođenja preporučene imunizacije protiv HPV o trošku države, zaključno sa 31. decembrom 2025. godine, prvu dozu vakcine protiv HPV primilo ukupno 35.862 dece uzrasta od 9 do 14 godina, od čega je 26.854 u potpunosti vakcinisano u skladu sa uzrastom.
U starijoj uzrasnoj grupi, od 15 do 19 godina, prvu dozu primilo je 24.085 adolescenata, dok je njih 18.760 završilo kompletnu vakcinaciju sa tri doze. Od aprila 2024. godine omogućena je i vakcinacija studenata uzrasta od 19 do 26 godina u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a u okviru tog programa prvu dozu vakcine primilo je 6.332 mladih, dok je 4.666 njih u potpunosti vakcinisano.