Tehnološki mogul Ilon Mask ima viziju o budućnosti veštačke inteligencije koja se može nazvati naučno-fantastičnom.
"Do 2030. ili 2031. godine, veštačka inteligencija će biti pametnija od celog čovečanstva zajedno", rekao je Mask, dodajući da bi već do kraja ove godine mogla da nadmaši čoveka po kognitivnim sposobnostima.
Ovakve pretpostavke uklapaju se u širu sliku budućnosti koju Mask opisuje već mesecima - sveta u kom veštačka inteligencija i roboti neće samo pomagati ljudima, već će preuzeti većinu poslova. Na nedavnom Američko-saudijskom investicionom forumu u Vašingtonu, Mask je izneo svoju viziju budućnosti u kojoj rad prestaje da bude nužnost.
"Moje predviđanje je da će rad u narednih 10 do 20 godina biti opcionalan. Biće kao igranje sporta ili video igre", rekao je Mask. "Ako želite da radite, to je kao kad odlučite da li ćete kupiti povrće u prodavnici ili ga uzgajati u svom dvorištu. Uzgajanje je mnogo teže, ali neki ljudi to rade jer u tome uživaju."
Takav svet, po Maskovom mišljenju, biće moguć zahvaljujući milionima robota u radnoj snazi i značajnom stepenu produktivnosti koju će oni doneti. Upravo zato on sve više gura "Teslu" van okvira proizvođača električnih automobila i fokusira se na humanoidne robote Optimus, za koje veruje da će činiti čak 80 odsto buduće vrednosti kompanije.
Automatizacija, smatra Mask, će promeniti brojne industrije, uključujući i medicinu. U jednom od nedavnih izjava predvideo je da će broj robota u roku od deset godina nadmašiti broj ljudskih hirurga i pružati medicinsku negu višeg kvaliteta nego što je danas dostupna i najmoćnijima.
Što se tiče ljudskog zdravlja, Mask ide i korak dalje - ka produžavanju ljudskog života.
"Unapred ste programirani da umrete, ali ako promenite program, živećete duže", rekao je on, dodajići da bi uz pomoć veštačke inteligencije čak i ograničeni ljudski životni vek mogao postati samo još jedan "tehnički problem koji se rešava".
Ipak, dok Mask budućnost vidi kao svet bez oskudice i bez novca, mnogi stručnjaci upozoravaju da ovaj scenario nosi i mračniju stranu. Već sada postoje znaci da veštačka inteligencija može u potpunosti zameniti određene poslove, da produbljuje ekonomsku nesigurnost i menja strukturu tržišta rada brže nego što društvo može da se prilagodi, prenosi "Forčen".
Drugim rečima, ako rad izgubi ekonomsku vrednost, čovečanstvo će morati da preispita ne samo ekonomiju, već i samu strukturu društva - a to je pitanje na koje, za sada, ni najpametnija veštačka inteligencija nema jasan odgovor.