Decenijama su nitrati važili za nešto čega se treba kloniti, simbol "loše" hrane i skrivene opasnosti u povrću. Međutim, savremena istraživanja donose iznenađujući zaokret: upravo ti isti nitrati, kojih se mnogi i dalje plaše, mogu da imaju zaštitnu ulogu i da smanje rizik od razvoja demencije.
U prošlosti, nitrati su postali gotovo simbol svega opasnog i veštačkog, a priče o njihovoj štetnosti čule su se sa svih strana. Ipak, novija istraživanja opovrgavaju ovakvo mišljenje - istraživanje Danskog instituta za istraživanje raka ispitivalo je rizik od razvoja demencije u zavisnosti od toga odakle nitrati i nitriti potiču - iz povrća, vode za piće ili prerađenih mesnih proizvoda.
Rezultati su pokazali jasne razlike. Nitrati u vodi za piće povećavali su rizik od rane demencije (pre 65. godine) za 53 odsto, dok su nitriti koji se nalaze u kobasicama i drugom prerađenom mesu povećavali rizik za 40 do čak 73 odsto. S druge strane, nitrati koji se unose putem povrća imali su suprotan efekat - rizik od razvoja rane demencije bio je manji za čak 39 odsto.
"Osobe koje konzumiraju više nitrata iz povrća, što je ekvivalentno oko jednoj šolji spanaća dnevno, imaju manji rizik od demencije", jasni su stručnjaci.
Objašnjenje leži u tome što povrće, pored nitrata, sadrži i vitamine i antioksidanse. Oni pomažu da se nitrati u organizmu pretvore u koristan azot-oksid, jedinjenje koje povoljno deluje na krvne sudove i mozak, a istovremeno sprečava stvaranje štetnih supstanci povezanih sa oštećenjem mozga. Za razliku od toga, mesni proizvodi ne sadrže te zaštitne materije i bogati su hemijskim jedinjenjima koja mogu pojačati nastanak štetnih supstanci.
Drugim rečima, nije svaki nitrat isti - ključna je razlika u tome odakle dolazi. U osnovi, mehanizmi koji čine nitrate iz povrća korisnim poznati su i od ranije. Upravo oni objašnjavaju i zašto nitrati u vodi mogu imati štetan efekat - u vodi, za razliku od povrća, nema vitamina ni antioksidanasa koji bi neutralisali njihovo potencijalno negativno delovanje.
Kako je teklo istraživanje
Da bi došli do ovih zaključaka, istraživači su sproveli izuzetno obimno praćenje: više od 54.000 odraslih stanovnika Danske posmatrano je tokom čak 27 godina. Tokom tog perioda kod značajnog broja ispitanika razvila se demencija, što je omogućilo pouzdano poređenje uticaja različitih izvora nitrata.
Inače, korist od povrća bogatog nitratima ne završava se na zaštiti mozga. Velike i ozbiljne studije pokazale su da takva hrana povoljno utiče na krvne sudove, snižava krvni pritisak kod osoba sa hipertenzijom, poboljšava fizičku izdržljivost i može smanjiti rizik od razvoja glaukoma, prenosi Argumenti i fakti.