Muškarci se sa skrivenim rizikom od srčanih oboljenja suočavaju mnogo ranije nego žene, prema novoj studiji u kojoj su analizirani podaci više od 5.000 ljudi, koji su praćeni od rane odrasle dobi (od kraja osamdesetih, pa sve do 2020. godine).
Prema rezultatima, muškarci dostižu učestalost kardiovaskularnih oboljenja od 5 odsto - što uključuje srčani udar, moždani udar i srčanu insuficijenciju - oko 50. godine života. Kod žena se isti nivo rizika javlja u proseku sedam godina kasnije, oko 57. godine. Svi učesnici studije bili su mlađi od 65 godina u trenutku poslednjeg praćenja.
Ključna razlika potiče od koronarne bolesti srca, koja nastaje usled suženja ili začepljenja krvnih sudova koji snabdevaju srčani mišić. Kod muškaraca je stopa od 2 odsto dostignuta više od deset godina ranije nego kod žena, dok su se drugi kardiovaskularni problemi javljali kasnije u životu. Trenutne zdravstvene smernice uglavnom preporučuju procenu kardiovaskularnog rizika od oko 40. godine, ali ovi nalazi sugerišu da se time može propustiti važan period za ranu prevenciju.
Srčana oboljenja ne nastaju preko noći - razvijaju se tokom decenija, a prvi znaci mogu se uočiti već u mladoj odrasloj dobi. Istraživači ističu da prevencija i skrining zdravlja srca treba da počnu ranije, posebno kod muškaraca. Takođe naglašavaju da nije dovoljno oslanjati se samo na klasične pokazatelje rizika, poput holesterola i krvnog pritiska, već je potrebno uzeti u obzir i širi spektar bioloških i društvenih faktora.
U Srbiji je takođe zabeležen zabrinjavajući porast broja srčanih udara među mladima - podaci pokazuju rast učestalosti akutnog koronarnog sindroma kod osoba između 35 i 40 godina, ali i kod još mlađih pacijenata. Nedavni slučaj infarkta miokarda kod muškarca starog samo 26 godina dodatno naglašava potrebu za ranom prevencijom i praćenjem faktora rizika za srce.
Iako studija nije dala konačan odgovor zašto su muškarci skloniji ranijem razvoju srčanih bolesti, kao mogući razlozi navode se hormonske razlike, način ishrane i nivo fizičke aktivnosti. Pored toga, savremeni način života - sa više sedenja nego hodanja, manje sna, povećanim stresom i slabijim društvenim vezama - može značajno doprineti ranijem nastanku kardiovaskularnih problema, prenosi "Jahu helt".
Ističe se i uticaj faktora iz okruženja, poput zagađenja vazduha, kao i svetlosnog i zvučnog zagađenja, koji su sve češće povezani sa ranijim razvojem srčanih oboljenja. Zaključak istraživanja je jasan: Vreme je da se prevencija srčanih bolesti shvati ozbiljnije i započne znatno ranije nego što je to danas uobičajeno.
Stručnjaci preporučuju niz koraka za očuvanje zdravlja srca i produženje "zdrave starosti". To uključuje smanjenje izloženosti toksinima kao što su alkohol, nikotin i zagađenje vazduha, kao i zdravu ishranu. Redovno vežbanje, po mogućstvu 20 do 30 minuta svakog dana do tačke blago otežanog disanja (uz konsultacije sa lekarom), kao i aktivnosti koje smanjuju stres takođe su ključni. Pored toga, važno je obezbediti dovoljno neprekidnog sna.
Stručnjaci ističu da treba voditi računa i o drugim zdravstvenim problemima, kao što su visok krvni pritisak, visok holesterol i gojaznost, a oni sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti mogu razmotriti ranije skrininge. Međutim, savet je da prevencija počne što ranije i primenjuje se kod svih.