Rusija je zauzela šesto mesto na svetskoj listi zemalja rangiranih prema prosečnom kvocijentu inteligencije, pokazuju najnoviji podaci sa veb-sajta Međunarodnog registra inteligencije. Rezultati se zasnivaju na analizi podataka dobijenih od ispitanika koji su polagali standardizovane testove inteligencije.
Na vrhu liste našla se Južna Koreja sa prosečnim kvocijentom inteligencije od 106,97. Odmah iza nje slede Kina (106,48), Japan (106,3), Iran (104,8) i Australija (104,45). Rusija je zabeležila prosečan rezultat od 103,78, što je svrstava među deset najbolje rangiranih zemalja na svetu.
Belorusija je zauzela 17. mesto sa kvocijentom inteligencije od 101,05, dok su Sjedinjene Američke Države bile odmah iza, na 18. poziciji, sa rezultatom od 101,04, što je tek nešto iznad svetskog proseka.
Dobre vesti stižu i za Srbiju, koja je na ovoj globalnoj listi zauzela visoko 32. mesto. Ta pozicija je smešta u gornju četvrtinu rangiranih zemalja i ukazuje na relativno visok kognitivni potencijal stanovništva u poređenju sa većim delom sveta.
Na samom dnu liste nalaze se zemlje sa najnižim prosečnim kvocijentima inteligencije, među kojima su Angola (87,89), Nikaragva (87,75), Ruanda (86,9), Istočni Timor (86,7) i Somalija (83,84). U istraživanje su uključene samo one zemlje u kojima je testiranje završilo najmanje 100 ljudi, dok su sve ostale isključene iz rangiranja. Konačna lista obuhvata 137 zemalja, pa rezultati pružaju relativno pouzdan uvid u globalne razlike.
Autori izveštaja naglašavaju da razlike u prosečnim IQ rezultatima između zemalja najčešće se povezuju sa kombinacijom zdravstvenih, obrazovnih i društvenih faktora. Istraživanja pokazuju da zemlje sa većim teretom zaraznih bolesti, naročito u delovima Afrike, često beleže niže rezultate na kognitivnim testovima, što se dovodi u vezu sa uticajem bolesti na razvoj, učenje i koncentraciju.
Ishrana takođe igra važnu ulogu - studije ukazuju da deca koja imaju uravnoteženu i kvalitetnu ishranu postižu bolje rezultate na testovima inteligencije, pa zemlje sa većom bezbednošću hrane češće beleže više prosečne vrednosti.
Važan faktor su i obrazovne mogućnosti i nivo kognitivne stimulacije u svakodnevnom životu. Aktivnosti koje podstiču razmišljanje, kao što su igranje šaha ili odrastanje u okruženju gde se govori više od jednog jezika, povezuju se sa boljim rezultatima na testovima rasuđivanja.
Genetika ima značajan uticaj unutar pojedinačnih populacija, ali sama po sebi ne objašnjava razlike između zemalja. Zato se u celini bolji rezultati najčešće viđaju u sredinama sa stabilnim zdravstvenim sistemima, dostupnim obrazovanjem i podsticajnim okruženjem za učenje, prema Međunarodnom registru inteligencije.