Konačno je otkriveno šta stoji iza sezonskih promena raspoloženja - a sve se, izgleda, svodi na jedan gen. Istraživači su identifikovali gen koji utiče na to kako se osećamo tokom godine, naročito zimi, kada su dani kraći, a sunčeve svetlosti manje.
Zimi se naš unutrašnji biološki sat lako "zbuni", kako objašnjavaju naučnici sa Medicinskog univerziteta u Tjumenu (TMU). Telo sve teže prepoznaje pravo vreme dana, što kod mnogih ljudi dovodi do pada energije, umora i lošijeg raspoloženja - a sa povratkom dužih i svetlijih dana, psihološko stanje se kod većine spontano popravlja.
Međunarodni tim naučnika, u kojem su učestvovali istraživači iz Tjumena, Petrozavodska, Siktivkara, Novosibirska, kao i iz Nemačke, SAD i Švajcarske, fokusirao se na gen REV-ERBα, takozvani senzor svetlosti koji ne utiče samo na san i raspoloženje, već i na metabolizam šećera, rad imunog sistema i upalne procese u organizmu.
Taj gen bi u budućnosti mogao postati ključan faktor za razvoj lekova protiv zimske depresije, ali i za smanjenje rizika od gojaznosti i dijabetesa, kažu naučnici.
"REV-ERBα nije 'glavni sat', već moć 'iza kulisa' biološkog sata - ne navija sat, ali kontroliše sve. Funkcioniše poput tajnog savetnika: Gotovo neprimetno reguliše san, metabolizam, imunitet, upale, pa čak i raspoloženje, koordinirajući aktivnost četiri glavna gena biološkog sata (CLOCK, BMAL1, PER, CRY). Bez njega, naš biološki sat radi kao sat bez zupčanika - možda radi, ali ne glatko", objasnio je Denisa Gubina, šef Laboratorije za hronobiologiju, prenosi "RIA Novosti".
Iako se većina dosadašnjih istraživanja efekata gena REV-ERBα sprovodila na laboratorijskim životinjama, tim sa Univerziteta TMU napravio je važan korak dalje. Sproveli jednu od prvih studija na ljudima koji žive u ekstremnim svetlosnim uslovima - u arktičkoj zoni, gde su razlike između svetlog i tamnog dela godine posebno izražene.
"Sumnjamo da nije ključna samo količina gena REV-ERBα, već i njegov dnevni ritam. Potrebna su dalja istraživanja da bismo razumeli kako se njegova aktivnost menja tokom dana i kako na to utiču svetlosni uslovi, kao i smenjivanje aktivnosti i sna", objasnio je Ivan Petrov, kustos istraživačkih projekata iz oblasti hronobiologije.
Stručnjak dodaje da rešenje za sezonski pad raspoloženja ne mora uvek da bude komplikovano. "Jutarnja svetlost i tamne noći već mogu delovati kao efikasna i besplatna terapija. Ne treba lečiti depresiju samo kao simptom, već je važno vratiti u ravnotežu osnovni biološki sat", zaključio je Petrov.