Zimske Olimpijske igre održaće se u Milanu i Kortini od 6. do 22. februara, a ova manifestacija, kako je poznato, okuplja najbolje sportiste sveta. Olimpijske igre su svakako prava poslastica za ljubitelje sporta, a priča o nastanku ovog prestižnog događaja i njegovom razvoju više je nego zanimljiva. Sport je od praistorije bio sastavni deo ljudske kulture, razvijajući veštine potrebne za opstanak kroz magijske rituale, ratnu obuku, oslobađanje energije, rad i igru. Pored fizičkog značaja, on je imao i obrednu ulogu, jer su samo mladi koji su dokazali spremnost za lov, rat i druge važne aktivnosti mogli postati punopravni članovi zajednice.
Drevne Olimpijske igre bile su verska služba
Prema starogrčkoj mitologiji, bogovi su bili preci Olimpijskih igara. Prema jednoj verziji, Zevs je održao prva takmičenja u čast svoje pobede nad Kronom, a učestvovali su i ostali bogovi helenskog panteona. Prema drugoj verziji, osnivač prvih Olimpijskih igara bio je Zevsov unuk.
Prve Olimpijske igre u Staroj Grčkoj održane su pre skoro 3.000 godina, 776. godine pre nove ere. Neki istoričari veruju da su drevne Olimpijske igre bile više verski nego sportski događaj. Igre su bile posvećene bogovima i održavale su se samo drugog dana olimpijskog festivala. Grci su obožavali učesnike, a pobednici, Olimpijci, stajali su rame uz rame sa bogovima. Takmičenja su bila toliko značajan događaj da su stari Grci uveli olimpijski kalendarski sistem, piše RBK.
Kako je dalje tekao razvoj
U srednjem veku sport je doživeo "pad" jer je hrišćanstvo sa nepoverenjem gledalo na telesne vežbe i kult tela, suprotstavljući ih ideji spasenja duše, pa su Olimpijske igre 394. godine ukinute zajedno sa olimpijskim računanjem vremena. U Evropi je sport bio privilegija plemstva i postojao je uglavnom kao deo vojne obuke budućih vitezova. Zamena za antička sportska takmičenja postali su viteški turniri.
Zabrana sporta za seljake
Obični građani i seosko stanovništvo mogli su uglavnom samo da posmatraju vitezove, a povremeno su se nadmetali u snazi i spretnosti tokom gradskih praznika. Popularna takmičenja bili su trčanje, skokovi, rvanje i bacanje teških predmeta - kamenja, palica, potkovica i balvana. Do XIV veka kod građana su se pojavljivali složeniji oblici sportske zabave, od plesa do ekipnih igara s loptom.
Renesansa sporta
Vlasti nisu podsticale ovakva nadmetanja. U Engleskoj i Francuskoj u 14. veku su čak uvođene zabrane sporta, jer je aristokratija smatrala da su takmičenja "običnog" naroda previše bučna i opasna. Kasnije je engleski kralj Edvard III izdao je ukaz kojim je jedini dozvoljeni sport postalo streljaštvo, jer se smatralo plemenitom veštinom. Drevnogrčki ideali vratili su se tek u doba renesanse.
U 18. veku u Engleskoj ukinute su zabrane sporta i zabave, a narodne manifestacije, poput Olimpijskih igara Roberta Dovera, postale su temelj modernog sporta. Sport se komercijalizovao, a u tom periodu ustalio se i sam pojam "sport", koji potiče od reči disport, u značenju odmora i zabave.
Obnavljanje najčuvenije sportske manifestacije
Ideje francuskog prosvetiteljstva, posebno filozofije Žan-Žaka Rusoa, doprinele su razvoju savremenog sporta, u kom je fizičko vaspitanje shvaćeno kao važan deo kulture i obrazovanja. Tokom 18. i 19. veka gimnastika je postala najpopularniji oblik fizičke aktivnosti, što je dovelo do širenja masovnih sportskih takmičenja u Evropi i, konačno, do obnove Olimpijskih igara 1896. godine.
Olimpijske igre danas - spektakl, politika i mediji
U savremenom dobu televizija u velikoj meri oblikovala savremeni sport i Olimpijske igre, određujući trajanje takmičenja, izgled sportista i boje opreme, kako bi događaji bili gledljivi i dinamični. Mnogi smatraju da se sport praktično izjednačio sa šou-biznisom, jer su sportisti postali zvezde, a sama takmičenja spektakli, čija organizacija zahteva ogromna ulaganja. Takođe, ne treba zanemariti i činjenicu da je pored zabavne funkcije, sport postao važan politički instrument: pobede i domaćini Olimpijskih igara često su korišćeni za propagandu, demonstraciju nacionalne snage, ali i ideološko nadmetanje.