"Prema poslednjim podacima, 17,6 odsto svetske populacije se smatra neplodnim. To znači da je svaka šesta osoba - žena ili muškarac - neplodna. Što se tiče muškog doprinosa začeću, ona iznosi oko 50 odsto", naveo je za RIA Novosti urolog Dmitrij Koroljov.
Stručnjak dodaje da su najčešći uzroci neplodnosti kod muškaraca genetske abnormalnosti, varikocela, gojaznost, kao i prateće bolesti poput arterijske hipertenzije i dijabetesa, prema podacima Univerziteta Sečenov.
Međutim, plodnost nije jedina prepreka - sve više ljudi širom sveta ima manje dece nego što bi želelo , ali ne zato što ne žele porodicu, već zato što im okolnosti to otežavaju ili onemogućavaju.
Prema nedavnim podacima Ujedinjenih nacija, globalna stopa fertiliteta pala je na manje od polovine u odnosu na šezdesete godine prošlog veka i u većini zemalja spustila se ispod nivoa potrebnog za održavanje broja stanovnika. Istraživanje Fonda za stanovništvo Ujedinjenih nacija (UNFPA) pokazuje da skoro 20 odsto odraslih u reproduktivnom dobu u 14 zemalja veruje da neće moći da ima onoliko dece koliko želi.
Umesto zdravstvenih razloga, ispitanici kao glavne prepreke navode finansijska ograničenja, otežan pristup zdravstvenoj i reproduktivnoj nezi, kao i osećaj zabrinutosti zbog budućnosti. Čak 39 odsto ispitanih ističe finansijske probleme kao ključni razlog, 19 odsto navodi probleme sa stanovanjem, 12 odsto nedostatak kvalitetnih opcija za brigu o deci, dok 21 odsto ukazuje na nezaposlenost ili nesiguran posao.
"Postoji veliki broj ljudi koji bi bili spremni da imaju decu ako bi uslovi bili povoljni. Obaveza država je da obezbede mere dobrobiti i socijalne zaštite koje omogućavaju balans između posla i privatnog života, sigurno zaposlenje, bolju zdravstvenu zaštitu i usluge", navode iz ove organizacije.
U izveštaju se naglašava da je "prava kriza" zapravo kriza reproduktivne autonomije - nemogućnost pojedinaca da donose slobodne, informisane i neometane odluke o seksualnim odnosima, korišćenju kontracepcije i zasnivanju porodice. Dok stope fertiliteta opadaju, pojedine vlade preduzimaju drastične mere kako bi podstakle mlade da donose odluke o roditeljstvu u skladu sa nacionalnim ciljevima, ali izveštaj ukazuje da pritisak nije rešenje.
Dodatni faktor predstavlja strah od budućnosti: Oko 14 odsto ispitanika navodi da su ih politička ili društvena nestabilnost navele da imaju manje dece nego što su planirali, dok 9 odsto ističe brige u vezi sa klimatskim promenama i degradacijom životne sredine.