Magazin

U Rusiji počela Maslenica - "najslađi" praznik u godini posvećen dolasku proleća

Na desetine hiljada palačinki ispeći će se tokom ove sedmice širom Rusije u čast obeležavanja Maslenice - praznika posvećenog ispraćaju zime i dolasku proleća. Svaki dan ove sedmice nosi poseban naziv i ima svoje, vrlo neobične tradicije, koje su potekle još iz davnih, paganskih vremena.
U Rusiji počela Maslenica - "najslađi" praznik u godini posvećen dolasku proleća© РИА Новости / Григорий Сысоев

Maslenica, stari slovenski praznik koji vuče korene još iz paganskih vremena, danas je jedan od najveselijih u Rusiji. Ove godine Maslenica se obeležava u nedelji između 16. i 22. februara, a evo i koji se običaji za ovaj praznik vezuju.

Istorija praznika - od dohrišćanske epohe do savremenog obeležavanja

Maslenicu su obeležavali istočni sloveni, a sam praznik bio je posvećen ispraćaju zime i dolasku proleća. Slične tradicije, koje su simbolizovale obnavljanje prirode i početak novog ciklusa imali su i drugi indoevropski narodi.

Saglasno jednoj, možda i najpopularnijoj verziji, Maslenica je bila posvećena bogu Velesu, pokrovitelju stoke i plodnosti, dok neki veruju i da se Maslenica zapravo simbol buđenja zemlje, jer u vreme kada se ona praznuje već toplije.

Sa dolaskom hrišćanstva paganski običaji delimično su modifikovani, a Maslenica je u crkvenu tradiciju ušla kao Sirna sedmica - nedelja uoči Velikog posta u kojoj se narod veseli, priprema gozbe i sprema za duhovno čišćenje. 

Palačinke su glavne zvezde Maslenice

Priprema palačinki jedna je od najpopularnijih tradicija koja se vezuje za Maslenicu - okrugle i žute, one predstavljaju Sunce koje konačno greje sve više i zahvaljujući kome poljoprivredne kulture uspevaju i daju bogate prinose. 

Druga najpopularnija tradicija je spaljivanje Maslenice - lutke u obliku žene, koja umesto glave najčešće ima Sunce. Spaljivanje se obično organizuje u parkovima ili izletištima širom Rusije, a događaju prisustvuje veliki broj ljudi.

Često se za Maslenicu organizuje i penjanje na drveni stub, na čijem se vrhu nalaze neobični pokloni - oni najspretniji dobijaju poklone koji su na samom vrhu, dok oni manje vični mogu ostati i praznih ruku.

Maslenična nedelja - svaki dan ima drugačije tradicije

Ponedeljak se naziva "Susret" - tog dana se obično prave prvi ručkovi i planira prijem gostiju, a da bi u kući uvek bilo novca, prvo se pravila velika količina palačinki (bljini), a zatim do detalja ribala i sređivala kuhinja.

U ponedeljak se takođe odaje počast i preminulim članovima porodice, ali i moli za zdravlje stoke (ili kućnih ljubimaca). Rusi veruju da tog dana ne treba planirati budućnost, pozajmljivati novac niti ga trošiti na gluposti.

Utorak je dan za flertovanje - po tradiciji ovoga dana mladi se skupljaju u kući neke neudate devojke iz društva, a tokom večere "baca se oko" na nekoga od gostiju. Upoznavanje tokom Maslenične nedelje uvek je dobar znak.

U utorak se obično posao stavlja po strani, ili, u najmanju ruku, obavlja samo ono što nam ne predstavlja preterano opterećenje. Taj dan posvećen je veselju i društvu, a ne samoći i miru. 

Sreda se naziva i "Lakomka" - u sredu svaka brižna majka može da utiče na ličnu sreću svoje ćerke, i prema ruskoj tradiciji, njenog izabranika pozove na palačinke. Što više muškarac pojede - to će srećniji, bogatiji i duži brak imati.

Na "Lakomku" se obično vraćaju dugovi, moli za zaštitu porodice i porodične sreće, ali i za zaštitu od neprijatelja. Da bismo se zaštitili od krađa, pod otirač treba da stavimo kovanicu zlatne boje.

Četvrti dan Maslenične sedmice je rezervisan za veselje - po tradiciji ovaj dan treba provesti van kuće i uživati u zimskim čarolijama – sankanje, klizanje, skijanje i ostali zimski sportovi odličan su način da se provede vreme.

Iako je Masljenica posvećena palačinkama, u četvrtak palačinke nisu glavne zvezde – već keksi i štrudle sa raznim nadevima, a sreća će se osmehnuti onima koji ih budu pripremali.

U petak je obično "Taštino veče" -  tašta zove u goste još u sredu, kada su joj u goste dolazili ćerka sa zetom. U slučajevima kada je u porodici tenzična atmosfera, tašta baš ovaj petak koristi kako bi sa mladima izgladila odnose.

Prema tradiciji, u petak se unučići predaju bakama i dekama sa muževljeve strane, kako bi muž tašti pokazao  koliko je galantan i velikodušan. U petak je običaj da se daruju darovi i bavi humanitarnim radom, ali i ugađa sebi.

Subotom se organizuje "Zaovina sedeljka" - tog dana muž konačno "predaje štafetu" svojoj supruzi i sada je njen red da iskaže poštovanje muževljevoj porodici, a naročito svekrvi i njegovim sestrama. 

Ukoliko pak u goste nema koga do pozove (da, i to se dešava) - to je dan za zdravlje i zabavu sa mališanima. Deci se daje potpuna sloboda da se igraju kako god požele, bez kritika i ograničavanja od strane strogih roditelja. 

U nedelju se obeležava "Ispraćaj Maslenice" - ovaj dan u narodu se zove i Nedelja opraštanja. Po tradiciji, tog dana spaljuje se figura Maslenice (ovaj običaj zadržao se još iz paganskih vremena) i poprilično je interesantan.

Nedelja opraštanja je dan kada se u Rusiji traži oproštaj za sve grehove koje smo nekome učinili, a kao odgovor na molbu za oproštaj izgovara se: "Ja praštam, i Bog će ti oprostiti". Dobro bi bilo tog dana učiniti i neko dobro delo.

image
Live