Maslenica, stari slovenski praznik koji vuče korene još iz paganskih vremena, danas je jedan od najveselijih u Rusiji. Ove godine Maslenica se obeležava u nedelji između 16. i 22. februara, a evo i koji se običaji za ovaj praznik vezuju.
Istorija praznika - od dohrišćanske epohe do savremenog obeležavanja
Maslenicu su obeležavali istočni sloveni, a sam praznik bio je posvećen ispraćaju zime i dolasku proleća. Slične tradicije, koje su simbolizovale obnavljanje prirode i početak novog ciklusa imali su i drugi indoevropski narodi.
Saglasno jednoj, možda i najpopularnijoj verziji, Maslenica je bila posvećena bogu Velesu, pokrovitelju stoke i plodnosti, dok neki veruju i da se Maslenica zapravo simbol buđenja zemlje, jer u vreme kada se ona praznuje već toplije.
Sa dolaskom hrišćanstva paganski običaji delimično su modifikovani, a Maslenica je u crkvenu tradiciju ušla kao Sirna sedmica - nedelja uoči Velikog posta u kojoj se narod veseli, priprema gozbe i sprema za duhovno čišćenje.
Palačinke su glavne zvezde Maslenice
Priprema palačinki jedna je od najpopularnijih tradicija koja se vezuje za Maslenicu - okrugle i žute, one predstavljaju Sunce koje konačno greje sve više i zahvaljujući kome poljoprivredne kulture uspevaju i daju bogate prinose.
Druga najpopularnija tradicija je spaljivanje Maslenice - lutke u obliku žene, koja umesto glave najčešće ima Sunce. Spaljivanje se obično organizuje u parkovima ili izletištima širom Rusije, a događaju prisustvuje veliki broj ljudi.
Često se za Maslenicu organizuje i penjanje na drveni stub, na čijem se vrhu nalaze neobični pokloni - oni najspretniji dobijaju poklone koji su na samom vrhu, dok oni manje vični mogu ostati i praznih ruku.
Maslenična nedelja - svaki dan ima drugačije tradicije
Ponedeljak se naziva "Susret" - tog dana se obično prave prvi ručkovi i planira prijem gostiju, a da bi u kući uvek bilo novca, prvo se pravila velika količina palačinki (bljini), a zatim do detalja ribala i sređivala kuhinja.
U ponedeljak se takođe odaje počast i preminulim članovima porodice, ali i moli za zdravlje stoke (ili kućnih ljubimaca). Rusi veruju da tog dana ne treba planirati budućnost, pozajmljivati novac niti ga trošiti na gluposti.
Utorak je dan za flertovanje - po tradiciji ovoga dana mladi se skupljaju u kući neke neudate devojke iz društva, a tokom večere "baca se oko" na nekoga od gostiju. Upoznavanje tokom Maslenične nedelje uvek je dobar znak.
U utorak se obično posao stavlja po strani, ili, u najmanju ruku, obavlja samo ono što nam ne predstavlja preterano opterećenje. Taj dan posvećen je veselju i društvu, a ne samoći i miru.
Sreda se naziva i "Lakomka" - u sredu svaka brižna majka može da utiče na ličnu sreću svoje ćerke, i prema ruskoj tradiciji, njenog izabranika pozove na palačinke. Što više muškarac pojede - to će srećniji, bogatiji i duži brak imati.
Na "Lakomku" se obično vraćaju dugovi, moli za zaštitu porodice i porodične sreće, ali i za zaštitu od neprijatelja. Da bismo se zaštitili od krađa, pod otirač treba da stavimo kovanicu zlatne boje.
Četvrti dan Maslenične sedmice je rezervisan za veselje - po tradiciji ovaj dan treba provesti van kuće i uživati u zimskim čarolijama – sankanje, klizanje, skijanje i ostali zimski sportovi odličan su način da se provede vreme.
Iako je Masljenica posvećena palačinkama, u četvrtak palačinke nisu glavne zvezde – već keksi i štrudle sa raznim nadevima, a sreća će se osmehnuti onima koji ih budu pripremali.
U petak je obično "Taštino veče" - tašta zove u goste još u sredu, kada su joj u goste dolazili ćerka sa zetom. U slučajevima kada je u porodici tenzična atmosfera, tašta baš ovaj petak koristi kako bi sa mladima izgladila odnose.
Prema tradiciji, u petak se unučići predaju bakama i dekama sa muževljeve strane, kako bi muž tašti pokazao koliko je galantan i velikodušan. U petak je običaj da se daruju darovi i bavi humanitarnim radom, ali i ugađa sebi.
Subotom se organizuje "Zaovina sedeljka" - tog dana muž konačno "predaje štafetu" svojoj supruzi i sada je njen red da iskaže poštovanje muževljevoj porodici, a naročito svekrvi i njegovim sestrama.
Ukoliko pak u goste nema koga do pozove (da, i to se dešava) - to je dan za zdravlje i zabavu sa mališanima. Deci se daje potpuna sloboda da se igraju kako god požele, bez kritika i ograničavanja od strane strogih roditelja.
U nedelju se obeležava "Ispraćaj Maslenice" - ovaj dan u narodu se zove i Nedelja opraštanja. Po tradiciji, tog dana spaljuje se figura Maslenice (ovaj običaj zadržao se još iz paganskih vremena) i poprilično je interesantan.
Nedelja opraštanja je dan kada se u Rusiji traži oproštaj za sve grehove koje smo nekome učinili, a kao odgovor na molbu za oproštaj izgovara se: "Ja praštam, i Bog će ti oprostiti". Dobro bi bilo tog dana učiniti i neko dobro delo.