Panča je majka napustila pre sedam meseci, odmah po rođenju u Zoološkom vrtu grada Ičikava u Japanu. Kada je jedan posetilac to primetio i obavestio čuvare, oni su odmah reagovali. Mladunčad japanskih makaka obično se čvrsto drže za majke kako bi razvila snagu mišića i stekla osećaj sigurnosti, pa je Panču bila potrebna hitna intervencija, izjavio je čuvar vrta, Koske Šikano. Da bi umanjili stres i obezbedili životinji taktilni kontakt, zaposleni u zoološkom vrtu poklonili su mu igračku, plišanog orangutana. Čuvari su isprobavali razne zamene, uključujući smotane peškire i druge plišane igračke, pre nego što su se odlučili za narandžastog orangutana krupnih očiju, koji se prodaje u Ikea prodavnicama.
"Ova plišana igračka ima relativno dugu dlaku i više mesta za koje se lako može uhvatiti", rekao je Šikano. "Pomislili smo da bi sličnost sa majmunom mogla da pomogne Panču da se kasnije lakše uklopi u grupu, i zato smo je izabrali."
Od tada se Panč retko viđa bez nje. Svuda je vuče sa sobom, iako je igračka veća od njega, na oduševljenje posetilaca koji u sve većem broju dolaze u zoološki vrt otkako su dirljivi snimci ovog neobičnog para postali viralni.
Ni drugi majmuni nisu prihvatile mladunče
"Kod majmuna ne postoji razumevanje svojstveno ljudima da je neko član njihove porodice i da za njega treba da snose odgovornost. Takva shvatanja kulturnih normi brige o deci svojstvena su čoveku. Zato, ako majka ne prihvati svoje mladunče, ni ostali članovi grupe nemaju razlog da brinu o njemu", izjavila je za RT na ruskom naučna saradnica Akademije Moskovskog zoološkog vrta, rukovodilac projekata iz zoopsihologije i doktor psiholoških nauka Jelena Fjodorovič.
Ekspert je naglasila da je prisustvo majke veoma važno za razvoj primata, čak i kada prestanu da se hrane mlekom.
"U prirodi je jedna od glavnih funkcija interakcije majke i mladunčeta zaštita i smanjenje anksioznosti. Taktilni kontakt sa majkom jedan je od vodećih faktora ranog razvoja sisara", objasnila je naučnica.
"Mladunci makaka nakon rođenja dugo ne silaze na tlo, već se drže za majčino krzno i vise na njoj. Važno je i kako se majka kreće: dok mladunče uči da se drži, njegovi udovi i mozak razvijaju se međusobno uslovljeno", istakla je i dodala da su razvoj i socijalizacija Panča zaista pod rizikom.
Video-snimci Panča dirnuli su korisnike interneta i izazvali interesovanje širom sveta
"Srce me boli kada vidim Panča potpuno samog. Rasti bez majke i nalaziti utehu samo u jednoj igrački… Srceparajuće, ujedno i veoma dirljivo. Svako živo biće zaslužuje ljubav i brigu, bilo da je čovek ili majmunče", napisao je jedan korisnik društvene mreže Iks.
Ipak, mali Panč doživeo još jedan udarac - susret sa drugim majmunima iz čopora, kada je jedan od većih majmuna nasrnio je na njega i vukao po podu. Panč u jednom trenutku uspeva da pobegne na sigurno i traži zaklon uz svoju plišanu igračku.
Ovaj događaj je tek pokrenuo lavinu komentara na mrežama, te su ljudi masovno izjavljivali da idu u Japan da ga spasu, a zoo vrt izdao saopštenje o incidentu.
Stručnjaci za društvene mreže ističu da priča o Panču u potpunosti odgovara interesovanjima korisnika. "Umorni smo od informacione buke, već godinama živimo u kontekstu usamljenosti i silno smo se uželeli normalnog, mirnog života. To se vidi i po trendu bega iz onlajn prostora. Deljenje negativnog sadržaja više nije mejnstrim, a empatija i čovečnost su u modi. Sa životinjama je to lakše i prijatnije - takav sadržaj pruža podršku i nežnost, a istovremeno deluje kao unutrašnji protest protiv nametnutih tema", kaže stručnjak za društvene mreže Vera Belova.
Priča o maloj makaki korisnici doživljavaju lično iz psiholoških razloga, ali i odgovara pravilima promocije na društvenim mrežama, ističe stručnjak za društvene mreže.
"Panč je pokrenuo okidač za osnovne potrebe - želju za zaštitom, nostalgiju za detinjstvom, podršku sličnih sebi. Sadržaj sa životinjama je i inače uvek u vrhu, a ovde korisnici dobijaju priliku da osete i pokažu sebe u najboljem svetlu. Plus, tu su i čisti SMM-faktori (faktori koji utiču na uspeh sadržaja na društvenim mrežama): drama (Panča ne prihvataju u čopor), dirljiv vizuelni efekat (makaka sa igračkom-majkom) i relativno srećan kraj (prihvatanje od orangutana iz grupe). Kako god da se okrene, Panč smo svi mi. A lepo je govoriti o sebi", objasnila je Belova.