Kancelarije širom sveta su se nakon pandemije drastično promenile. Neke su postale manje, neke su uvele hibridni rad, a neke su, s druge strane, proširile koncept otvorenog prostora kako bi se podstakla komunikacija i timski rad. Međutim, u poslednje vreme se sve više govori o uticaju otvorenog prostora na naš mozak, jer su nvoe studije otkrile da oni stvaraju veliko mentalno opterećenje.
Istraživači sa jednog španskog univerziteta pratili su ispitanike, starosti od 20 do 60 godina, koristeći bežične EEG uređaje koji mere električnu aktivnost mozga. Učesnici su radili tipične kancelarijske zadatke: Čitali i odgovarali na imejlove, pratili obaveštenja... Svaki ispitanik je obavljao zadatke u dva okruženja: U prostoru otvorenog tipa, sa kolegama u neposrednoj blizini, zatim u manjem, zatvorenom radnom prostoru sa zastakljenom pregradom.
Fokus je bio na frontalnim regijama mozga, to jest delovima zaduženim za pažnju, koncentraciju i filtriranje ometanja, a rezultat je bio jasan: Isti zadaci proizvodili su potpuno različite obrasce moždane aktivnosti u zavisnosti od radnog okruženja.
U zatvorenom prostoru aktivnost povezana sa mentalnim naporom vremenom je opadala, što znači da je mozak sve lakše obavljao zadatke, dok je u otvorenoj kancelariji bilo suprotno. Porasli su gama talasi, povezani sa složenom mentalnom obradom, kao i teta talasi, koji se dovode u vezu sa radnom memorijom i umorom. Istovremeno su porasle i mere uzbuđenja i angažovanja - drugim rečima, mozak je morao da ulaže više energije.
Zaključeno je da čak i kada svesno pokušavamo da ignorišemo razgovore i pokrete oko nas, mozak troši resurse da te stimuluse filtrira, dok u mirnijem prostoru tog napora gotovo da nema. Zanimljivo je i to što su reakcije bile različite: Kod nekih ispitanika aktivnost je naglo rasla, kod drugih umereno. Iako otvoreni prostor ne utiče na sve jednako, retko koga ostavlja potpuno neutralnim.
Još 2021. godine jedno istraživanje pokazalo je jasnu vezu između buke u otvorenim kancelarijama i fiziološkog stresa. Mereni su otkucaji srca, provodljivost kože i emocionalne reakcije lica, a zabeležen je porast negativnog raspoloženja za 25 odsto, kao i fiziološki stres, koji je porastao za 34 odsto, prenosi "Konverzejšn".
Druga istraživanja pokazala su da razgovori u pozadini značajno utiču na kognitivne zadatke - još 2013. godine, analiza više od 42.000 kancelarijskih radnika u SAD, Finskoj, Kanadi i Australiji pokazala je da su zaposleni u otvorenim kancelarijama manje zadovoljni radnim okruženjem, uglavnom zbog nekontrolisane buke i nedostatka privatnosti.
Šta može da se uradi
Postoji nekoliko potencijalnih rešenja koja mogu da pomognu: Kompanije bi mogle da uvedu jasno definisane tihe zone, zone za saradnju i razgovore, mogu uvesti akustičke panele u prostor, sisteme za maskiranje buke i pažljivo postavljene pregrade koje smanjuju vizuelno ometanje.
Iako ovakva rešenja koštaju više od prazne hale sa stolovima, istraživanja pokazuju da loš dizajn ima skrivenu cenu, a to su pad produktivnosti, veći stres i brži odlazak zaposlenih. Omogućiti radnicima da sami biraju nivo buke nije pitanje komfora, već pitanje efikasnosti.