Sreća je pojam koji ljudi vekovima pokušavaju da objasne ili precizno definišu. Za neke je to trenutak zadovoljstva i radosti, za druge osećaj smisla i ispunjenosti, za treće mir, sigurnost i odsustvo brige. Istraživanje Ujedinjenih nacija (UN) ne tvrdi da meri sreću u njenom duboko filozofskom smislu, već subjektivno zadovoljstvo životom i to kako ljudi sami procenjuju kvalitet svog života u celini. Upravo zbog toga rezultati često više govore o stabilnosti, sigurnosti i poverenju u društvu nego o svakodnevnim emocijama.
U okviru Svetskog izveštaja o sreći UN, rangiralo se više od 140 zemalja sveta. Osnovno pitanje je jednostavno: ispitanici ocenjuju svoj život na skali od 0 do 10, gde 0 predstavlja "najgori mogući život", a 10 "najbolji mogući život".
Šta pokazuju rezultati i gde je tu Srbija
Vrh liste zemalja se vrlo malo menja tokom godina i zauzimaju ga skandinavske zemlje, pre svega Finska, zatim Danska, Island, Švedska i Norveška, koje su gotovo stalno među deset najsrećnijih. Ove zemlje karakterišu snažni socijalni sistemi, visok nivo poverenja u institucije, niska korupcija i dobar balans između posla i privatnog života.
Zemlje Istočne Evrope decenijama su bile znatno niže rangirane, ali se u poslednjih desetak godina primećuje postepen i stabilan rast zemalja našeg regiona.
U tom trendu učestvuje i Srbija, koja beleži napredak do 31. mesta u izveštaju iz 2025. godine, sa 6,6 od mogućih 10 poena. Srbija je najviše ocene dobila u oblasti socijalne podrške, a najniže u pogledu građanskih sloboda.
Na osnovu prosečne ocene života rangirale su se zemlje, dok se razlike među njima dodatno objašnjavaju pomoću šest ključnih faktora:
1. BDP po stanovniku - meri bogatstvo, ali i ekonomsku sigurnost i životni standard koji omogućavaju zadovoljenje potreba
2. Socijalna podrška - na koga osoba može da se osloni u teškim životnim situacijama
3. Zdravi očekivani životni vek - koliko dugo ljudi mogu da očekuju da žive u dobrom zdravlju
4. Sloboda donošenja životnih odluka - osećaj kontrole nad svojim životom i izborima
5. Velikodušnost - spremnost ljudi da pomažu drugima, doniraju i učestvuju u društveno-korisnim aktivnostima
6. Percepcija korupcije - u kojoj meri veruju da su institucije poštene i da se vlast ne zloupotrebljava
Povezanost zadovoljstva životom sa zdravim ishodima
Zemlje u kojima ljudi prijavljuju viši nivo životnog zadovoljstva istovremeno beleže bolje pokazatelje fizičkog i mentalnog zdravlja, duži životni vek i manji teret hroničnih bolesti i mogo je istraživanja koja govore u prilog tome. Opsežna studija sprovedena kod ljudi starijih od 50 godina pokazala je da su oni koji su bili zadovoljniji svojim životom imali značajno bolje fizičko zdravlje tokom sledećih godina, uključujući niži rizik od hroničnih bolesti, manje problema sa bolom, bolje samoocenjeno zdravlje i manju smrtnost.
Ovo je praćeno i dobrim zdravstvenim navikama, poput češće fizičke aktivnosti, dobrog sna, ali i boljim psihosocijalnim ishodima i većim optimizmom. Studije pokazuju i da je kod ljudi lošijeg opšteg zdravlja i zadovoljstvo životom niže, što sugeriše tesnu vezu mentalnog i fizičkog aspekta blagostanja.
Šta ova lista zapravo govori
Zdravstvo, socijalna zaštita i poverenje u institucije direktno utiču na subjektivno zadovoljstvo stanovništva, ali individualna sreća i osećaj zadovoljstva gradi se i u svakodnevnim iskustvima, u kvalitetu odnosa, dostupnosti podrške i u tome da li osoba ima realan osećaj da njen život ima cilj i svrhu. UN rang-lista sreće je manje pokazatelj individualnih emocija, a više ogledalo toga kako ljudi doživljavaju svoj život u okviru društva u kome žive. Ona pokazuje i koliko su društva stabilna, pravedna i sposobna da svojim građanima obezbede osećaj sigurnosti i kontrole nad sopstvenim životom, piše na sajtu Gradskog zavoda za javno zdavlje Beograd.