Bez hitnih mera više od 220 miliona dece biće gojazno do 2040. godine

Više od 220 miliona dece širom sveta moglo bi da bude gojazno do 2040. godine ukoliko se ne preduzmu drastične mere, objavljeno je u novom izveštaju svetske organizacije za gojaznost, koji poziva vlade zemalja da stvore zdravije okruženje. Godine 1975. svega 4 odsto dece školskog uzrasta imalo je prekomernu težinu, a 2022. čak 20 odsto, pri čemu je najizraženiji porast zabeležen u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, navodi se na sajtu "Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".

Prema tim podacima, u 2025. godini je oko 180 miliona dece širom sveta bilo gojazno, preneo je Gardijan. Projekcije pokazuju da bi do 2040. godine oko 227 miliona dece i adolescenata uzrasta od pet do 19 godina moglo da bude gojazno, dok bi više od pola milijarde njih imalo prekomernu telesnu težinu.

To bi značilo da bi najmanje 120 miliona dece školskog uzrasta imalo rane znake hroničnih bolesti povezanih sa povišenim indeksom telesne mase (BMI).

Gojaznost se definiše kao BMI 30 ili više, dok se prekomerna težina označava vrednošću iznad 25.

Rastuće stope gojaznosti pokazuju da se problem ne shvata dovoljno ozbiljno, upozorila je izvršna direktorka federacije Johana Ralston.

"Nije ispravno osuđivati čitavu generaciju na gojaznost i hronične, potencijalno smrtonosne nezarazne bolesti koje je prate", navela je ona.

Prema izveštaju, 27 miliona mladih uzrasta od pet do 19 godina u Sjedinjenim Američkim Državama ima povišen BMI, dok Kina beleži 62 miliona, a Indija 41 milion.

U SAD to znači da dvoje od petoro dece ima prekomernu težinu ili gojaznost.
U Velikoj Britaniji oko 3,8 miliona dece ima povišen BMI, što je među najvišim stopama u Evropi - gotovo dvostruko više nego u Francuskoj i Italiji.

Projekcije ukazuju da bi do 2040. godine oko 370.000 dece u Velikoj Britaniji moglo da pokaže znake kardiovaskularnih bolesti, a 271.000 simptome hipertenzije.

Autori pozivaju na odlučnije mere, uključujući uvođenje poreza na šećer, ograničavanje reklamiranja brze hrane i politike koje podstiču fizičku aktivnost dece.

Stručnjaci ocenjuju je da je gojaznost kod dece "neuspeh okruženja" i pozivaju na obavezna, a ne dobrovoljna ograničenja tržišta i jasnije označavanje proizvoda. Većina vlada - uključujući mnoge u Evropi - dozvoljava prehrambenoj industriji da bez ograničenja cilja decu, smatraju, te je potrebna politička volja da se deluje i da se suprotstavi uticaju industrije.

Gojaznost kod dece "nije neizbežna" i da projekcije rasta kardiovaskularnih oboljenja i hipertenzije predstavljaju upozorenje na dugoročne posledice nedovoljnog delovanja vlada, poručuju stručnjaci.

Portparol britanskog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite naveo je da se uvode ograničenja reklamiranja brze hrane pre 21 čas na televiziji i u svakom trenutku na internetu, kao i jača ovlašćenja lokalnim vlastima da spreče otvaranje takvih objekata u blizini škola, prenosi Gardijan.