Po udelu žena među istraživačima Rusija je ispred niza velikih naučnih sila koje prednjače po ukupnom broju žena u nauci: Nemačke (29,6 odsto), Japana (18,5 odsto), Francuske (30,6 odsto) i Republike Koreje (23,7 odsto). Učešće žena u nauci u Rusiji uporedivo je sa pokazateljima SSSR-a u drugoj polovini 20. veka (36–40 odsto).
Najveći udeo žena zabeležen je u humanističkim naukama, gde one čine 61,9 odsto istraživača. Najizraženije "ženske" oblasti su filologija (73,6 odsto) i psihologija (71,3 odsto. U medicinskim, društvenim i humanističkim naukama udeo žena prelazi 55 odsto, dok u tehničkim naukama iznosi oko trećine (31,5 odsto).
Podaci o doktorskim studijama pokazuju sličnu strukturu: među svim novoupisanim studentima žene čine 26,9 odsto. Njihov udeo dostiže 53,7 odsto u medicinskim naukama i oko trećine u prirodnim, poljoprivrednim, društvenim i humanističkim naukama, dok je najmanji u tehničkim oblastima (15,9 odsto).
Sociološka istraživanja pokazuju postepenu promenu stavova koji su ranije podržavali rodne stereotipe. Sa tvrdnjom "uspeh u nauci može da postigne samo muškarac" složilo se 18 odsto odraslih u Rusiji, dok se 75 odsto nije složilo. Na pitanje kakav lik im pada na pamet na reč "naučnik", samo oko 10 odsto ispitanika je direktno navelo muškarca.
Šta to znači
Podaci za Rusiju potvrđuju globalni trend postepenog rasta učešća žena u nauci. Prema podacima UNESKO-a, u svetu žene u proseku čine oko trećine istraživača, dok se u Rusiji njihov udeo približava 40 odsto, što je iznad svetskog i evropskog proseka.
Svetska praksa pokazuje da naučni timovi koji su raznovrsniji po polu češće predlažu nove ideje, objavljuju radove u interdisciplinarnim časopisima i razvijaju rešenja koja se mogu komercijalizovati. Zato očuvanje visokog udela žena u ruskoj nauci, uz istovremeno smanjivanje disbalansa u tehničkim oblastima, može postati konkurentska prednost za univerzitete, istraživačke centre i biznis.
U izveštaju se takođe navodi da povećanje broja značajnih naučnih dostignuća u kojima su važnu ulogu imale istraživačice, kao i dodela nagrada poput Nagrade predsednika Ruske Federacije za mlade naučnike i priznanja "Za vernost nauci", "Izazov" i drugih, doprinosi promeni društvene percepcije uloge žena u nauci.
Promena društvenih stavova koja se ogleda u tome da većina građana Rusije ne veruje da samo muškarci mogu uspeti u nauci i da se naučnik sve ređe doživljava isključivo kao muškarac, stvara uslove za veći priliv devojaka u istraživanje i razvoj. To bi u budućnosti moglo da utiče na strukturu tržišta rada, zahteve poslodavaca i sistem podrške naučnim karijerama. Istraživanje je sproveo Institut za statistička istraživanja i ekonomiju znanja Nacionalnog istraživačkog univerziteta u Rusiji.