Život u urbanim sredinama sve više utiče na nas - na primer, gojaznost i metabolički poremećaji danas pogađaju skoro jedno od desetoro dece širom sveta, a prema američkim podacima, broj ljudi sa gojaznošću približio se broju obolelih od dijabetesa tipa 2.
Stanovnici grada su praktično izloženi stalnom riziku: Grickanje prerađene i ultra-rafinisane hrane, hronični stres, "crni šum" pametnih telefona i vaj-faj mreže, kao i izlaganje hemijskim jedinjenjima iz plastike i okruženja - sve dovodi do toga da masnoća "ostane" u telu, čak i kada se trudimo da smršamo.
"Ne samo gojaznost, već i metabolička gojaznost je snažan faktor kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta", istakla je Elena Vovk, doktorka medicine i vanredni profesor na Ruskoj medicinskoj akademiji za postdiplomsko obrazovanje.
Osnovni uzrok ovog problema je metabolički povezana masna bolest jetre (MAFLD), koja se sve češće dijagnostikuje kod osoba sa dijabetesom tipa 2 i gojaznošću, a posledice uključuju srčane i moždane udare.
Mnogi faktori urbane sredine upravo dovode do ovih zdravstvenih stanja: Hrana savremenog grada često je visoko prerađena i "prazna" - iako dnevno unosimo 2.500 do 3.000 kalorija, većina ovih kalorija potiče od prerađene hrane lišene esencijalnih nutrijenata. Istovremeno, izloženost ksenoestrogenima iz plastike, ftalatima i dioksinima utiče na metabolizam i hormone, što može dovesti do smanjenog testosterona i povećanja masnoće u telu.
Pored toga, digitalni svet i konstantni "crni šum" iz elektronskih uređaja, interneta i društvenih aplikacija stvaraju hronično preopterećenje nervnog sistema, posebno kod dece, što se manifestuje problemima sa spavanjem, pažnjom i razdražljivošću.
Šta uraditi
Saveti da "samo manje jedemo i smršamo" više ne funkcionišu, jer tela gradskih stanovnika evolutivno nisu pripremljena da funkcionišu na taj način. Da bi neko ko živi u gradu zaista smršao i poboljšao svoje zdravlje, Vovk savetuje da izbegava zagrevanje hrane u plastičnim posudama i da više koristi cele i sveže sastojke.
Dodaje da posebnu pažnju treba obratiti na prirodne izvore Omega-3 masnih kiselina, kao što su jaja i visokokvalitetna masna riba. Dijete nisu rešenje - potrebna je trajna promena načina ishrane i eliminacija brze i prerađene hrane. Ako postoji rizik od metaboličkih poremećaja ili već primećujete zdravstvene probleme, važno je da se konsultujete sa stručnjakom, poput gastroenterologa, hepatologa ili endokrinologa.
Iako urbani život i digitalni svet sami po sebi nisu krivci, u kombinaciji sa prerađenom hranom i hemijskim aditivima oni postaju značajan faktor metaboličke gojaznosti, prenosi "Komsomoljska pravda". Svesna promena navika, korišćenje pravih masti i izbegavanje toksina u ishrani ključni su za očuvanje zdravlja u gradskim uslovima.