Rast temperatura mogao bi da podstakne sedentaran način života kod miliona ljudi i rezultira sa 700.000 dodatnih smrtnih slučajeva na globalnom nivou. Svaki dodatni mesec sa prosečnom temperaturom iznad 29 stepeni stopu fizičke neaktivnosti globalno povećava za oko 1,4 procentna poena, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu The Lancet Global Health. Porast temperatura mogao bi da dovede do 470.000 do 700.000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje do 2050. godine, jer toplije vreme može smanjiti fizičku aktivnost.
Trenutno samo oko 65 odsto ljudi širom sveta ima dovoljno fizičke aktivnosti, ali neaktivnost već doprinosi sa približno 5 odsto svih smrtnih slučajeva na globalnom nivou, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije.
U kompjuterskim simulacijama korišćenim u studiji, porast temperature dodatno je pogoršao problem. Zemlje sa niskim i srednjim prihodima u tropskim regionima, poput Kariba i podsaharske Afrike, najverovatnije će biti najteže pogođene, pokazalo je istraživanje.
Na primer, u Somaliji bi broj smrtnih slučajeva mogao da dostigne čak 70 na 100.000 ljudi do 2050. godine, jer će ekstremna vrućina znatno otežati kretanje napolju na udoban i bezbedan način.
Mnoga od najpogođenijih tropskih područja ujedno su i najmanje opremljena da se nose sa zdravstvenim posledicama rasta temperatura, navodi studija. Ove regije već imaju veći nivo fizičke neaktivnosti i često nemaju resurse, kao što su klimatizovani prostori, koji omogućavaju ljudima da ostanu aktivni tokom ekstremnih vrućina.
Toplo vreme smanjuje želju za fizičkom aktivnošću jer kretanje postaje i psihološki i fizički zahtevnije, što dovodi do toga da se ljudi manje kreću, pokazalo je istraživanje.
Žene i starije osobe mogu jače osetiti ove efekte jer njihova tela često teže rashlađuju, izjavio je glavni autor za Ej-Bi-Si Njuz.
"Ovo nam pokazuje da vrućina nije samo pitanje udobnosti, već da menja obrasce ponašanja u velikom obimu. Pošto je fizička neaktivnost ključni faktor rizika za nezarazne bolesti, to ima značajne posledice po zdravlje i ekonomiju".
Čak ni zemlje sa visokim prihodima, poput Sjedinjenih Američkih Država, neće biti pošteđene rasta temperatura. Studija predviđa da bi u SAD do 2050. godine moglo doći do oko 2,5 smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi povezanih sa neaktivnošću usled vrućine, što je porast u odnosu na trenutno relativno nizak nivo.
"Veći kapacitet za prilagođavanje, kao što su klima-uređaji, teretane sa kontrolisanom temperaturom i infrastruktura za fizičku aktivnost u zatvorenom, ublažavaju efekat. Međutim, to može stvoriti i lažan osećaj sigurnosti, jer klimatizacija, iako štiti od vrućine, često podstiče sedentaran način života", kažu stručnjaci.
Istraživači naglašavaju da bi donosioci odluka trebalo da utiču na gradove kako bi pomogli ljudima da ostanu aktivni u uslovima vrućine. Takođe preporučuju jasnije poruke javnog zdravlja o tome kako bezbedno vežbati na visokim temperaturama, kao i proširenje pristupa klimatizovanim prostorima u kojima ljudi mogu ostati fizički aktivni.
Međutim, te promene ne rešavaju osnovni uzrok problema: rast globalnih temperatura.
"Naši rezultati pokazuju da je razlika između scenarija sa niskim i visokim emisijama ogromna. Prelazimo sa 470.000 na 700.000 dodatnih smrtnih slučajeva širom sveta, kao i sa 2.400 na 3.680 milijardi međunarodnih dolara gubitaka. To naglašava da je ambiciozno smanjenje emisija od suštinskog značaja kako bi se izbegla tranzicija ka sedentarnom načinu života izazvana vrućinom", ističe se.