Na prolećnu ravnodnevicu 20. marta, dužina dana i noći biće ista svuda na Zemlji jer će linija njihovih prelaza ići tačno duž meridijana, saopštila je TASS-u pres-služba Moskovskog planetarijuma.
"Na dan ravnodnevice, linija dana i noći na našoj planeti (astronomi je nazivaju linijom terminatora) prolazi tačno kroz Južni i Severni pol, odnosno duž meridijana. To znači jednake dužine dana i noći svuda na Zemlji", rečeno je u planetarijumu za TASS.
Sunce će provesti 12 sati ispod horizonta i 12 sati iznad njega. Posle 20. marta, dužina dnevnog svetla na severnoj hemisferi, gde počinje astronomsko proleće, počeće da se povećava.
Kada počinje astronomsko proleće
Astronomsko proleće počinje datumom prolećne ravnodnevice, koji je određen nagibom Zemlje dok kruži oko Sunca. Na severnoj hemisferi prolećna ravnodnevica pada između 19. i 21. marta svake godine. U 2026. godini, međutim, počinje 20. marta.
Reč "ravnodnevica" potiče iz latinskog jezika, gde aequi znači jednako, a nox znači noć. Nakon ravnodnevice, dani postaju duži od noći. Astronomski gledano, proleće se završava 21. juna, na letnju dugodnevicu, kada logično, počinje leto.
A šta je sa "fenološkim prolećem"
Može se posmatrati i fenologija, ponašanje biljaka i životinja kao odgovor na promene vremena i klime, kao još jedan pokazatelj početka proleća. Za one koji prate prirodu, početak fenološkog proleća nije fiksno određen, već varira u zavisnosti od vremenskih uslova i vrsta.
Međutim, klimatske promene sve više utiču na ove datume. Nedavna istraživanja pokazuju da se pojave poput pucanja pupoljaka, listanja i cvetanja dešavaju sve ranije. Promene u fenologiji predstavljaju jedan od prvih uočenih odgovora prirode na klimatske promene.