Krimsko poluostrvo sa juga i zapada zapljuskuje ga Crno more, a sa istoka Azovsko. Istočna obala je stenovita, zapadna je poznata po lekovitom blatu, dok je najrazvijenija i najpopularnija južna obala. Tamo se nalaze najpoznatiji turistički kompleksi i zabavni sadržaji, prirodne lepote, ali i čuvene carske palate.
Zamkovi i dvorci
Lastavičje gnezdo
Glavna atrakcija sanatorijuma "Biser Krima" jeste dvorac-zamak Lastavičje gnezdo, arhitektonski spomenik podignut 1912. godine. Ovaj bajkoviti zamak, smešten je na strmoj steni visokoj 40 metara, a unutar ovog malog zdanja nalazili su se kabinet, dnevna soba i dve spavaće sobe.
Zgrada visoka 12 metara nalazi se na parceli veličine 10 puta 12 metara. Još su stari Rimljani na ovom mestu izgradili signalnu kulu, koja je u 18. veku pretvorena u svetionik, a u drugoj polovini 20. veka tu je bio restoran.
Danas se u zamku nalazi muzej i posetioci mogu da pogledaju izložbu "Remek-dela klasične umetnosti 19. veka".
Voroncovski dvorac
Turisti često posetu Voroncovskom dvorcu kombinuju sa obilaskom Lastavičjeg gnezda, jer su udaljeni oko deset kilometara. Ipak, ovaj dvorac zaslužuje posebnu pažnju. Smešten u podnožju planine Aj-Petri, izgrađen je 1848. godine kao letnja rezidencija grofa Mihaila Voroncova. Projekat je izradio britanski arhitekta Edvard Blor, jedan od autora Bakingemske palate u Londonu.
Tokom Drugog svetskog rata muzej u dvorcu je opljačkan, ali su mnogi enterijeri sačuvani. Svečana trpezarija i danas podseća na viteške dvorane, dok su zidovi jedne od prostorija obloženi tada veoma skupom tkaninom.
U muzeju se nalazi više stalnih postavki: dvorski enterijeri iz 19. veka, porodična galerija Voroncovih, kao i zbirke slika i grafika. Oko dvorca se prostire park od 40 hektara, sa jezerima, kamenim baštama, alejama i fontanama, a uz more se nalazi Čajna kuća. Posebno je zanimljiva Lavlja terasa sa skulpturama od mermera.
Livadijski dvorac
Nekadašnja južna rezidencija ruskih imperatora, smeštena na obali Crnog mora nedaleko od Jalte, osnovana je 1834. godine i više puta je dograđivana. U Belom dvorcu je 1945. godine održana Jaltinska konferencija, gde su Staljin, Čerčil i Ruzvelt raspravljali o posleratnom poretku. Danas je moguće obići salu u kojoj su se sastajali, kao i radnu sobu cara Nikolaja II.
Sa krova, gde se nalazi carski solarijum, pruža se prelep pogled na zaliv. Posetioci mogu obići i privatne odaje carske porodice, kao i muzej voštanih figura sa članovima dinastije Romanov.
Masandrovski dvarac
Ovo je druga krimska rezidencija carske porodice. Izgradnju je započeo knez Semjon Voroncov, a kasnije je imanje kupljeno za cara Aleksandra III. Dvorac je preuređen u stilu francuskog zamka, a oko njega je uređen park u engleskom stilu sa kedrovima, čempresima i voćkama.
U sovjetsko vreme služio je kao sanatorijum i državna rezidencija, a danas je muzej sa bogatim enterijerom - mermernim kaminima, ručno rađenim lusterima i nameštajem od mahagonija.
Hanski dvorac
Jedinstveni primer krimsko-tatarske dvorske arhitekture podignut je u 16. veku u Bahčisaraju, nekadašnjoj prestonici Krimskog kanata. Dvorac je umanjena verzija palate Topkapi u Istanbulu.
Kompleks obuhvata glavnu palatu, harem, kuhinju, biblioteku, džamije, konjušnice, grobnice, kupatila i uređene vrtove. Veruje se da je nakon posete ovom mestu 1820. godine Aleksandar Puškin napisao poemu "Bahčisarajska fontana".
Danas je ovo muzejski kompleks u okviru istorijsko-kulturnog rezervata, gde se mogu videti izložbe nakita krimskih Tatara, stare rukopisne knjige i različito oružje.