U savremenom društvu mobilni telefoni i sati provedeni na internetu i društvenim mrežama postali su neizostavni deo naših života. Nauka pokazuje da dugotrajno skrolovanje može negativno uticati na naše zdravlje, pa se postavlja pitanje: koliko je razumno provoditi vreme na mreži kako ne bismo ugrozili naše blagostanje?
Činjenice govore da što su mladi aktivnija na društvenim mrežama, njihovo blagostanje u stvarnom životu je niže.
Ovo navode autori izveštaja o svetskoj sreći za 2026. godinu sa Istraživačkog centra za blagostanje pri Univerzitetu u Oksfordu, prenosi kanal Ej-Bi-Si Njuz.
Kao primer, ističu petnaestogodišnje tinejdžerke, kod kojih je negativan trend najizraženiji. One koje provode pet i više sati na mreži prijavljuju značajno niži nivo zadovoljstva životom, a tinejdžerke koje su manje vremena onlajn osećaju se mnogo bolje, ukazuje studija.
Takođe, primećena je i zanimljiva korelacija: mladi koji provode manje od jednog sata dnevno na društvenim mrežama osećaju se bolje, nego oni koji uopšte ne koriste mreže.
Problem, kako navode autori izveštaja, jeste u tome što tinejdžeri u proseku provode 2,5 sata dnevno na društvenim mrežama.
Ranije su naučnici upozoravali da nekontrolisano skrolovanje kroz postove na društvenim mrežama i aplikacijama za poruke može biti jedan od uzroka rane demencije - smanjenja kognitivnih sposobnosti i pogoršanja pamćenja.
Pored toga, internet je prepoznat kao jedan od faktora usporavanja razvoja koji doprinosi jednoj od često javljanih dečjih bolesti - sindromu deficita pažnje i hiperaktivnosti. Deca koja provode previše vremena onlajn češće su hiperaktivna nego njihovi vršnjaci, utvrdili su istraživači.