Ako se osvrnete na poslednji put kada ste bili pod stresom ili, s druge strane, veoma dobro raspoloženi, velike su šanse da je to uticalo na vaš izbor hrane. Upravo tim pitanjem bavila se nova studija, koja je analizirala kako raspoloženje utiče na naše navike u ishrani.
Istraživači su želeli da dobiju što realniju sliku ponašanja učesnika, tako da im nisu davali unapred određene obroke. Umesto toga, svako je sam birao šta će jesti, što je omogućilo praćenje stvarnih navika u svakodnevnom životu.
Fokus je bio na izborima hrane za užinu, jer je upravo ona najfleksibilniji deo ishrane i najčešće zavisi od trenutnog raspoloženja. U studiji je učestvovalo 155 žena starosti od 18 do 65 godina i tokom sedam dana su vodile dnevnik u kome su beležile kako se osećaju pre jela. Užine su bile podeljene na "zdrave" (poput voća, povrća i orašastih plodova) i "nezdrave" (slatkiši, čips, kolači), a istovremeno su procenjivane i njihove navike u ishrani i sposobnosti da regulišu emocije.
Rezultati su otkrili jasnu vezu između raspoloženja, vrste grickalica i toga da li je neko na dijeti. Kada su se učesnice osećale loše - najčešće pod stresom ili kada su bile tužne - one koje su bile na dijeti češće su posezale za nezdravom užinom u odnosu na one koje nisu ograničavale ishranu. Drugim rečima, upravo oni koji pokušavaju da se kontrolišu najlakše "pokleknu" kada im padne raspoloženje.
S druge strane, u trenucima dobrog raspoloženja, one koje nisu bile na dijeti imale su tendenciju da jedu više užine (i zdrave i nezdrave). Pozitivne emocije, izgleda, često vode ka opuštenijem pristupu hrani.
Ovi nalazi ukazuju na dve ključne stvari: Dijeta može povećati rizik od nezdravih izbora kada ste pod pritiskom, dok dobro raspoloženje može dovesti do većeg unosa hrane kod onih koji se ne ograničavaju.
Ovo znači da izbor hrane nije uvek stvar discipline ili "jake volje", već da često zavisi od toga kako se osećate, šta vam se dešava tokom dana i koliko ste pod stresom. Zato se sve više ističe da nije dovoljno samo pratiti pravila ishrane, već bi trebalo da razumemo sopstvene obrasce ponašanja i primetimo kada jedemo iz navike, a kada samo zbog uticaja emocija, prenosi "Jahu helt".
Postoje i jednostavni načini da obuzda želja za hranom kada - kratka šetnja, lagano kretanje, pauza za disanje ili razgovor sa nekim bliskim često su dovoljni da smanje impulsivnu potrebu za hranom kada smo uznemireni. Na kraju, kada počnete da obraćate pažnju na to kako raspoloženje utiče na vaše izbore, dobijate sistem koji zaista može da funkcioniše na duže staze, a ne samo dok traje dijeta.