Pre više od 50 godina, američke misije "Apolo" ušle su u istoriju kada su poslale prve ljude na Mesec. Sa ukupno šest sletanja i uloženih 93 milijarde dolara, činilo se kao da je Mesec "ponudio sve što može" za naučnike - pa zašto SAD ponovo troše toliko vremena, truda i novca na povratak?
Vredni resursi
Površina Meseca možda deluje suvo i neplodno, ali je daleko od toga. "Mesec sadrži iste elemente koje imamo na Zemlji", kaže planetarna naučnica Sara Rasel. Reč je o retkim zemnim elementima koji su na Zemlji veoma ograničeni, ali možda postoje delovi Meseca gde su dovoljno koncentrisani za iskopavanje. Tu su i metali poput gvožđa i titanijuma, kao i helijum, koji se koristi u superprovodnicima i medicinskoj opremi.
Najveća privlačnost je voda. "Mesec ima vodu zarobljenu u mineralima i značajne količine na polovima", kaže Rasel, a krateri u stalnoj senci mogu skladištiti led. Pristup vodi je ključan za dugotrajni boravak na Mesecu - i to ne samo za piće, već i za dobijanje vodonika i kiseonika za vazduh i gorivo za svemirske letelice.
Inspirisanje nove generacije
Crno-beli snimci "Apola" pretvorili su san o svemiru u stvarnost. Iako samo nekoliko srećnika postali su astronauti, mnogi su nastavili karijere u nauci, tehnologiji i inženjerstvu. NASA se nada da će misije "Artemis", koje će se prenositi uživo, inspirisati novu generaciju. "Svemir ima jedinstvenu sposobnost da uzbudi ljude oko nauke, tehnologije, inženjeringa i matematike", kaže Libi Džekson, šefica odeljenja za svemir u Muzeju nauke, prenosi Bi-Bi-Si.
Ova misija je takođe revolucionarna za žene u nauci, jer će astronaut Kristina Koh biti prva žena u istoriji koja je stigla toliko daleko u svemir i obletela Mesec: Na udaljenosti od oko stotinak kilometara od njegove površine, dok će Zemlja ostati gotovo 400.000 kilometara iza nje.
Razvijene tehnologije mogu doneti i nova radna mesta, svemirsku ekonomiju i primenu na Zemlji. Drugim rečima, povratak na Mesec daje svetu podsticaj i pokazuje šta ljudi mogu postići.
Deo puta do Marsa
NASA cilja na putovanje ka Marsu i planira da pošalje ljude tamo od 2030. godine, a Mesec je bezbednije i pristupačnije mesto za učenje kako možemo živeti i raditi na drugoj planeti.
"Boravak na Mesecu omogućava usavršavanje tehnologije za vodu, vazduh, energiju i staništa, kao i zaštitu od ekstremnih temperatura i svemirskog zračenja", kaže Džekson.
Misterije koje tek treba otkriti
Naučnici s nestrpljenjem očekuju novi materijal sa Meseca. Na primer, kamenje doneto sa "Apola" promenilo je osnovno razumevanje o našem susedu.
"Mesec je nastao dramatičnim sudarom Zemlje i tela veličine Marsa, a delovi koji su se odvojili formirali su Mesec. Još uvek ima mnogo toga da se otkrije o njemu", kaže Rasel. Pošto je Mesec nekada bio deo Zemlje, on drži rekord od 4,5 milijardi godina istorije naše planete.
Trka za dominaciju u svemiru
Misije "Apolo" bile su vođene trkom za svemirsku dominaciju sa Sovjetskim Savezom. Danas je konkurencija Kina, koja brzo napreduje sa svojim svemirskim programom, slala robote i rovere na Mesec i planira ljudske misije do 2030. godine.
Jednako je važno i gde će se postaviti "zastava", jer SAD i Kina žele pristup područjima sa najviše resursa. Sporazum Ujedinjenih nacija o svemiru iz 1967. godine kaže da nijedna zemlja ne može posedovati Mesec, ali može raditi na njemu i koristiti resurse.