Osobe ljudi sa krvnom grupom B, bilo pozitivnom ili negativnom, imali su nešto veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u poređenju sa osobama koje su druge krvne grupe, prema jednom pregledu. U proseku je veći za oko 28 odsto - to nije mnogo, ali može biti dovoljno značajno da prevagne ako su prisutni i drugi faktori rizika.
"Objavljen je veliki broj sistematskih pregleda sa meta-analizama koji su istraživali povezanost između ABO i Rh krvnih grupa sa različitim zdravstvenim ishodima. Međutim, do danas, povezanost između ovih krvnih grupa i zdravstvenih ishoda kod ljudi ostaje kontroverzna. Ponovo smo izračunali svaku povezanost i pronašli samo jedan ubedljiv dokaz o vezi između krvne grupe B i rizika od dijabetesa tipa 2 u poređenju sa ostalim krvnim grupama", napisao je naučni tim.
Detalji o krvnim grupama
Krvna grupa (ili krvna grupacija) delimično se određuje antigenima koji se nalaze na crvenim krvnim zrncima. Antitela u našoj krvnoj plazmi prepoznaju kada je prisutan strani antigen.
Ljudska krv se deli na osam glavnih grupa na osnovu šećera i proteina, odnosno njihovog odsustva, na površini crvenih krvnih zrnaca.
Grupe A, B i AB zasnivaju se na prisustvu antigena, molekula šećera koji mogu izazvati imuni odgovor. Krvna grupa O nema ni A ni B antigene. Rh faktori su proteini koji određuju kompatibilnost krvi i daju oznaku da li je krv pozitivna ili negativna.
Prethodna istraživanja sugerišu da ove suptilne razlike u našim krvnim ćelijama mogu biti povezane sa povećanom podložnošću određenim bolestima.
Sistematski pregled je studija koja analizira već objavljene radove na određenu temu i zajednički procenjuje njihove rezultate. Pregledni objedinjuju više sistematskih pregleda - vrstu velike sinteze koja daje širi uvid.
Da bi analizirali 270 prijavljenih veza između krvne grupe i bolesti, istraživači su svaku od njih podvrgli nizu statističkih testova osmišljenih da eliminišu slabe ili nepouzdane nalaze.
Ispitivali su jačinu dokaza, doslednost rezultata u različitim studijama i veličinu uzoraka. Takođe su proveravali postojanje pristrasnosti, kao što su mala istraživanja koja precenjuju efekte ili neobično veliki broj pozitivnih rezultata.
Ključno je bilo pitanje da li bi se svaka povezanost verovatno potvrdila u budućim istraživanjima. Većina povezanosti nije prošla ove provere.
Na kraju, samo jedna veza, između krvne grupe B i dijabetesa tipa 2, ispunila je najviše standarde dokaza.
To ukazuje da je veza stvarna, ali relativno mala: oko 28 odsto veći rizik u odnosu na osnovni. To je znatno manje od rizika povezanog sa ishranom, telesnom težinom ili načinom života.
Na primer, samo 50 grama prerađenog mesa dnevno povećava rizik od dijabetesa tipa 2 za 37 odsto. Sedenteran način života može povećati rizik za 112 odsto. Prekomerna telesna težina je jedan od najjačih poznatih faktora rizika.
Istraživači nisu ispitivali šta tačno uzrokuje ovaj povećani rizik. Jedna studija sugeriše da bi crevni mikrobiom mogao igrati ulogu, ali su potrebna dodatna istraživanja.
Rezultati ukazuju da postoji stvarna i opipljiva povezanost između krvne grupe i dijabetesa tipa 2 - nešto što ljudi mogu uzeti u obzir kada razmišljaju o sopstvenom riziku.
Šire gledano, studija ističe slabosti postojećih istraživanja koje bolje osmišljeni pregledi mogu da otklone i pokazuje da je potrebno još rigoroznijeg rada kako bi se razumelo kako je krvna grupa povezana sa bolestima.
Istraživanje je objavljeno u časopisu BMC Medicine, a prenosi Science alert.