Ljudi daleko prevazišli dugoročne kapacitete planete i kontinuirani rast će pod trenutnim obrascima potrošnje intenzivirati ekološke i društvene izazove za zajednice širom sveta, upozoravaju stručnjaci. Istraživači kažu da će, prema sadašnjim tempu, svetska populacija dostići 12,4 milijarde do kraja dvehiljadesedamdesetih, što će našu planetu dovesti do kritičnih nivoa.
Ovaj trend otkriva jasan biološki signal da čovečanstvo živi daleko iznad onoga što Zemlja može da podrži.
"Zemlja ne može da prati način na koji koristimo resurse. Ne može da podrži čak ni današnju potražnju bez većih promena, a naši nalazi pokazuju da opterećujemo planetu više nego što ona uopšte može da podnese", naglašavaju naučnici i dodaju da zemlja neće moći da podrži buduće nivoe stanovništva, ili čak današnje, bez velikog restrukturiranja sociokulturnih praksi koje koriste zemljište, vodu, energiju, biodiverzitet i druge resurse.
Istovremeno, prema rečima naučnika, prihvatljiv broj ljudi je oko 2,5 milijardi.
"Zaista održiva veličina populacije je znatno manja i bliža nivou koji je svet održavao sredinom 20. veka", naglašavaju.
Dodaju da je ogromna razlika između tog održivog broja i današnje populacije od sada 8,3 milijarde ističe razmere globalne prekomerne potrošnje. Oni tvrde da je ovo prekoračenje decenijama bilo skriveno velikim oslanjanjem na fosilna goriva, koja su podstakla proizvodnju hrane, snabdevanje energijom i industriju, ali i ubrzala klimatske promene i zagađenje.
Trenutni put čovečanstva gurnuće društva u dublje krize ukoliko ne napravimo velike promene, napominju stručnjaci.
"Sistemi za održavanje života na planeti su već pod pritiskom i bez brzih promena u načinu na koji koristimo energiju, zemljište i hranu, milijarde ljudi će se suočiti sa sve većom nestabilnošću. Naša studija pokazuje da ova ograničenja nisu teoretska već se odvijaju upravo sada".
Istraživači naglašavaju da studija ne predviđa iznenadni kolaps, već nudi realnu procenu dugoročnih pritisaka koji oblikuju budućnost čovečanstva. Posledice prekoračenja Zemljinog biokapaciteta uključuju jače klimatske uticaje, smanjenje biodiverziteta, smanjenu bezbednost hrane i vode i sve veću nejednakost.