Jedna od retkih stvari koja je istovremeno besplatna, zarazna i dobra za zdravlje jeste smeh. Kada čujemo dobar vic ili vidimo neku komičnu situaciju, skoro da je zagrantovano da će nam to bar malo "popraviti" dan, bez obzira koliko težak bio.
"Sa medicinske tačke gledišta, smeh predstavlja složenu neurofiziološku reakciju koja dovodi do značajnog smanjenja nivoa kortizola (ključnog hormona stresa) u proseku za 30-37 odsto. Istovremeno, tokom smeha aktiviraju se neurotransmiterski sistemi (hemijska jedinjenja koja prenose signale između nervnih ćelija), povezani sa lučenjem dopamina i endorfina - takozvanih hormona sreće. To je praćeno poboljšanjem raspoloženja, smanjenjem anksioznosti i osećajem opuštenosti", pojašnjava doktorka Marijana Mazra.
Iako smeh nema direktan lekoviti efekat, istraživanja pokazuju da može povećati aktivnost komponenti urođenog imuniteta, kao i da smanji nivo markera upale.
"Klinički, to znači da veselje može doprineti povoljnijem toku bolesti, smanjujući stresno opterećenje, koje je samo po sebi povezano sa sporijim oporavkom. Zato gledanje mimova tokom prehlade ili virusnih infekcija može biti svojevrsna terapija", dodala je lekarka.
Navodi se da je smanjenje bola još jedan pozitivan efekat smeha, koji je povezan sa povećanjem nivoa endorfina i podizanjem praga bola. U jednom istraživanju je pokazano da se nakon gledanja komičnog sadržaja prag bola kod učesnika povećao u proseku za 10-15 odsto, dok su u drugim kliničkim studijama, uz primenu "terapije smehom", kod pacijenata sa hroničnim bolom (uključujući starije i onkološke pacijente) zabeleženi smanjenje intenziteta bola i poboljšanje kvaliteta života.
Može se koristiti kao dodatna metoda kontrole bola bez lekova, ali njegov efekat je kratkotrajan i ne zamenjuje lečenje lekovima protiv bolova, primetila je doktorka.
Štaviše, zabava može biti dodatna preventivna mera protiv raznih bolesti ako je povezana sa smanjenjem hroničnog stresa, koji je jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, metaboličkih poremećaja, anksioznosti i depresije. Smeh pozitivno utiče na kvalitet života, otpornost na stres, pa čak i na neuroendokrinu regulaciju, što može indirektno uticati na reproduktivno zdravlje.
"Smeh je dodatni resurs za telo. Njegovi efekti ga čine jednostavnim i pristupačnim načinom za podršku zdravlju. I dok smešni zabavni sadržaji neće zameniti primarnu terapiju i nisu uključeni u kliničke smernice, njegov doprinos smanjenju stresa i poboljšanju blagostanja je naučno dokazan, što znači da je povremeno propisivanje terapije smehom sebi zaista dobra ideja", zaključila je.