Deca i tinejdžeri poslednjih godina sve više vreme provode ispred ekrana i monitora, a knjige su za mnoge postale nešto što više nije prioritet, izjavila je član Nadzornog odbora Društva školskih bibliotekara Srbije Mirjana Radovanović Pejović i naglasila da za razliku od najmlađih koji su najrevnosniji u bibliotekama sve više mladih ne razume pravu vrednost čitanja.
"Bez obzira na sve i dalje postoje i pravi ljubitelji knjiga, koji u njima nalaze ne samo obrazovanje, već i duboko istraživanje sebe i sveta oko sebe", rekla je za Tanjug povodom 2. aprila Međunarodnog dana knjige za decu Radovanović Pejović koja je precizirala da đaci godišnje uz lektiru u proseku pročitaju sedam knjiga.
Podaci Društva školskih bibliotekara Srbije koje uvek ističe značaj knjiga kao izvora znanja i inspiracije, pokazuju da veliki broj dece ulaskom u tinejdžerske godine gubi interesovanje za čitanje knjiga koje je jedan od ključnih faktora za oblikovanje intelektualnog i emocionalnog razvoja.
"Čitanje nije samo način da se usvoje nove informacije, već i sredstvo koje im omogućava da razumemo sebe, druge i svet oko sebe. Knjige su, kao i u prethodnim vremenima i dalje izvor mudrosti, kreativnosti i mogućnosti za istraživanje različitih aspekata života", kazala je Radovanović Pejović.
Prema njenim rečima, podaci Društva ukazuju da društvene mreže, video-igre i internet sadržaji zaokupljaju veliki deo vremena i pažnje dece i mladih, što dovodi do smanjene zainteresovanosti za pravo čitanje.
"Iako to ne znači da su sva deca izgubila ljubav prema knjigama, postoji sve veći broj mladih koji ne razumeju pravu vrednost čitanja", kazala je ona i dodala da s druge strane, postoje i mladi koji i dalje aktivno tragaju za knjigama i znanjem.
Naglasila je da je ljubav prema knjigama često nasledna ili izgrađena zahvaljujući pozitivnom uticaju roditelja, nastavnika i bibliotekara.
"Školske biblioteke više nisu tiha mesta. U svetu koji se stalno menja, bibliotekari iznalaze nove načine da đacima približe knjige kroz interaktivne i vizuelne sadržaje, kroz radionice, projekte, integraciju sa drugim umetnostima i javni nastup, kao i korišćenje e-knjiga, audio-knjiga, video-adaptacija", rekla je Radovanović Pejović bibliotekar užičke OŠ "Dušan Jerković".
Knjige oduvek, naglasila je, omogućavaju da se povežemo sa drugim ljudima i kulturama, razvijaju emocionalnu inteligenciju i, što je najvažnije, podstiču maštu i kreativnost.
"Biblioteka predstavlja važan centar, srce škole. Učenici se ohrabruju da samostalno istražuju, čitaju i upoznaju nove oblasti znanja na drugačiji način nego na časovima", navela je Radovanović Pejović koja je pokrenula akciju Društva školskih bibliotekara Srbije "Čitajmo glasno" koja se, uz podršku Ministarstva prosvete, kao nacionalna kampanja za promociju čitanja realizuje osam godina.
U Srbiji u cilju promocije književnosti za decu postoji nekoliko nagrada za najbolju knjigu - od najstarije "Neven", do "Dositejevog pera" o čijim dobitnicima i pobednicima odlučuju đaci beogradskih osnovnih škola.
Međunarodni dan knjige za decu, obeležava se širom sveta već skoro šest decenija na dan rođenja Hansa Kristijana Andersena kako bi se poslala poruka o važnosti razvijanja ljubavi prema pisanoj reči, još u najranijem detinjstvu.