Brže učenje uz ČetGPT deluje kao veliko olakšanje, ali ta prečica možda nije najbolji izbor. Otkriveno je da što više prepustimo AI alatu da "misli" umesto nas, to manje pamtimo materijal. Ovaj raskorak između brzine i dubine znanja krije glavni problem učenja uz pomoć veštačke inteligencije.
To dokazuje studija koju je sproveo stručnjak za veštačku inteligenciju sa Federalnog univerziteta u Rio de Žaneiru, koji je analizirao ponašanje 120 studenata. Polovina je koristila ČetGPT kao pomoć pri izradi zadatka o veštačkoj inteligenciji, dok je druga polovina učila klasičnim metodama, bez oslanjanja na AI. Svi su imali nekoliko nedelja da se pripreme, nakon čega su održali desetominutne prezentacije. Učesnici su, nakon 45 dana, dobili i naknadni test o kome nisu bili obavešteni, kako bi rezultati bili što precizniji.
Studenti koji su koristili ČetGPT postigli su prosek 5,75 od 10, dok su oni koji su učili tradicionalno imali prosek od 6,85. Razlika od oko 11 odsto nije zanemarljiva - u praksi, to može značiti čitavu ocenu više. Pored toga, kod grupe koja je koristila klasične metode rezultati su bili stabilniji i koncentrisani oko viših ocena, dok su kod ČetGPT grupe bili znatno neujednačeniji.
S druge strane, prednost veštačke inteligencije bila je očigledna u brzini: Studenti koji su koristili ČetGPT proveli su u proseku 3,2 sata na zadatku, dok je drugoj grupi bilo potrebno čak 5,8 sati. Upravo u tome leži ključni problem - lakše i brže ne znači nužno i kvalitetnije kada je u pitanju dugoročno pamćenje, prenosi "Sajens alert".
Istraživanje ukazuje da ČetGPT može da funkcioniše kao "kognitivna štaka": Alat koji preuzima deo mentalnog napora, ali time smanjuje dubinu obrade informacija. Kada mozak ne mora da se "pomuči", manja je verovatnoća da će informacije ostati trajno upamćene. Ovaj efekat nije nov - ranije se javljao sa kalkulatorima i pretraživačima. Još 2011. godine, istraživači sa Univerziteta Kolumbija opisali su fenomen "digitalne amnezije", odnosno oslanjanje na Gugl umesto na sopstveno pamćenje.
Razlika je u tome što ČetGPT ide korak dalje: Ne samo da pronalazi informacije, već ih i objašnjava, organizuje i pojednostavljuje. To znači da korisnik često preskače ključni deo procesa učenja, a to je aktivno razmišljanje. Dodatni problem je što informacije koje AI daje nisu uvek pouzdane, jer se zasnivaju na ogromnim količinama podataka sa interneta, koji mogu biti netačni ili nepotpuni.
Ipak, istraživači ne odbacuju veštačku inteligenciju kao alat. Naprotiv, vide veliki potencijal u njenoj primeni u obrazovanju, ali uz jasnu meru i kontrolu. Poenta nije u tome da se ČetGPT izbegava, već da se koristi kao dopuna, a ne zamena za razmišljanje. Ako se koristi bez ograničenja, može oslabiti sposobnost usvajanja i pamćenja znanja.