
Preterano proveravanje mejla i ostali neočekivani uzroci visokog krvnog pritiska

Većina ljudi sa visokim krvnim pritiskom nema nikakve simptome i može ga imati godinama, a da toga nije svesna. Jedini način da saznamo da li imamo visok krvni pritisak je da ga redovno proveravamo - lekar ga kontroliše tokom pregleda, a proveru treba vršiti redovno i kod dece i kod odraslih.
Tačni uzroci visokog krvnog pritiska nisu potpuno poznati, ali na njegov razvoj mogu uticati različiti faktori, kao što su pušenje, gojaznost, nedostatak fizičke aktivnosti, previše soli u ishrani, prekomerna konzumacija alkohola, starost, porodična istorija visokog krvnog pritiska i prisustvo hroničnih bolesti bubrega.
Činjenica je da se visok krvni pritisak se često povezuje sa godinama ili viškom kilograma, ali kardiolozi upozoravaju: svakodnevne navike mogu imati neobično, ali snažno dejstvo na krvni pritisak.
Neke svakodnevne radnje koje ljudi smatraju bezopasnim zapravo mogu uticati na pritisak, napominju stračnjaci.
"Stalno stresno stanje, na primer preterano proveravanje mejla ili rad bez pauza, drži organizam u režimu 'bori se ili beži’ izazivajući oslobađanje kortizola i adrenalina. To sužava krvne sudove i povećava pritisak", naglašavju kardiolozi i dodaju:
"Ovi hormoni pojačavaju upale, povećavaju zgrušavanje krvi i uzrokuju sužavanje arterija - sve to povećava rizik od kardiovaskularnih problema, čak i ako se osoba oseća normalno".
Stručnjaci naglašavaju da se ovakvi "neozbiljni" faktori često ignorišu, smatrajući ih bezopasnim. U stvari, hronični stres i preopterećenje organizma mogu godinama tiho povećavati pritisak, bez očiglednih simptoma. Lekari savetuju da se obrate pažnja ne samo na težinu i ishranu, već i na nivo stresa, režim spavanja i svakodnevne navike, kako bi se na vreme smanjili rizici po srce.
Visok pritisak - "tihi ubica"
Jedan je od glavnih uzročnika bolesti srca širom sveta je upravo visok krvni pritisak čak i kada ne dostigne nivoe koji se smatraju potpunom hipertenzijom (140/90 mmHg ili više). Nedavne smernice Evropskog udruženja za kardiologiju sada priznaju da čak i povišen krvni pritisak (120-139 sistolni i 70-89 dijastolni) nosi povećan rizik. Zato stručnjaci, kao prevencije preporučuju promene načina života, naročito ishranu i fizičku aktivnost.


