Cilj nove misije "Artemis II" je da još više približi čovečanstvo Mesecu, prvi put nakon što je legendarni Apolo program završen još 1972. godine. Ovaj povratak na Mesec nije samo simboličan, već predstavlja i uvod u novu eru istraživanja svemira, koja uključuje dugoročno prisustvo ljudi izvan Zemlje i pripremu za buduće misije ka Marsu.
Izbora imena nije slučajan - u starogrčkoj mitologiji, Artemida (u rimskoj mitologiji se naziva Dijana) je boginja lova, divljih životinja, prirode i porođaja. Prema predanju, ćerka je vrhovnog boga Zevsa i Titanice Leto, kao i sestra bliznakinja Apolona. Rođena je na ostrvu Delos, a u umetnosti se najčešće prikazuje kao mlada lovkinja sa lukom i strelama, u pratnji srne. Vremenom je sve više povezivana sa Mesecom, delimično kroz poistovećivanje sa boginjom Selena - upravo ta veza sa Mesecom dala je dodatnu težinu izboru imena za savremeni svemirski program.
Još jedan važan razlog leži u simbolici porodičnih veza: Artemida je sestra Apolona, po kome je nazvan prethodni američki lunarni program. Ovim izborom, NASA jasno pravi most između prošlosti i budućnosti - od prvih koraka na Mesecu do novih, složenijih misija koje tek slede.
Za razliku od programa Apolo, koji je bio fokusiran na kratkotrajne misije, Artemis ima za cilj održivo prisustvo, uključujući izgradnju lunarnih baza i razvoj tehnologija za duže boravke u svemiru.
Druga simbolična imena svemirskih progama u Rusiji i SAD
U ruskoj i sovjetskoj kosmonautici takođe postoje programi sa imenima koja nose određena značenja, ali pristup je drugačiji nego u NASA. Na primer, prvi sovjetski program sa ljudskom posadom nosio je ime "Vostok", što znači "istok" i simbolizuje novi početak ljudskog osvajanja svemira, dok je njegov nastavak, "Voshod", što znači "uspon", ukazivao na napredak u svemirskim dostignućima. Ime "Sojuz" koristi se za brodove i program koji i danas nosi ruska kosmonautika, a znači "savez", simbolizujući saradnju i stabilnost u letovima.
Za robotske sonde ka Mesecu koristili su naziv "Luna", direktno povezan sa ciljem misije, ali i sa misterijom i istraživanjem, dok teretni brodovi za snabdevanje stanica nose ime Progres, što predstavlja kontinuitet i napredak u svemirskim istraživanjima. Za razliku od američke tradicije, ruski programi retko koriste imena iz mitologije, više se oslanjaju na prirodne i ideološke simbole, ali ponekad se mitološka imena koriste kod naučnih ili robotskih misija.
Postoje i mnoga druga imena koja simbolično odražavaju prirode svemirskih programa i služe kao inspiracija. Krajem pedesetih godina 20. veka, Ejb Silverštajn, NASA direktor za razvoj svemirskih letova, predložio je imena programa koja su se oslanjala na mitove antičke Grčke i Rima. Tako je ime Merkur, drevnorimski glasnik bogova, biloizabrano za prvi program ljudskih svemirskih letova u SAD. Novi komercijalni poduhvati takođe koriste inspirativna imena, iako su reference često novije: Na primer, SpejsIks naziva svoje rakete Falkon kao referencu na Milenijumski soko iz "Ratova zvezda", a rakete Blu Oridžina su Nju Šepard i Nju Glen, kao referenca na originalne astronaute Merkura - Alana Šeparda i Džona Glena, prenosi "Smitsonijan".