Približno 40 odsto velikih naučnih otkrića dešava se slučajno, tako da se istraživanja sprovode u širokom spektru oblasti, rekao je Genadij Krasnikov, predsednik Ruske akademije nauka (RAN), u intervjuu za RIA Novosti.
"Kada je reč o fundamentalnim istraživanjima, ulaganje resursa u ovu oblast je odgovornost države, i to je prihvaćena praksa širom sveta. Zašto? Zato što postoji veoma visok procenat slučajnosti, veoma visok procenat nepredvidivih rezultata. Na primer, znamo da se oko 40 odsto ozbiljnih otkrića, poput onih dostojnih Nobelove nagrade, dešava slučajno. A pošto ne znamo gde bi se mogao dogoditi sledeći proboj, istraživanja se obično sprovode na širokom frontu", rekao je Krasnikov.
Visokotehnološka preduzeća bi takođe trebalo da učestvuju u primenjenim istraživanjima, smatra:
"Vlada čini mnogo da podrži ovo, nudeći preduzećima značajne podsticaje. Kada visokotehnološke kompanije ulažu u istraživanje i razvoj, one to u suštini čine na račun troškova proizvodnje, a ne neto profita. Nadamo se da će ovaj mehanizam barem udvostručiti ukupno finansiranje nauke", objasnio je akademik.
Stav prema nauci se promenio ne samo među rukovodstvom i vladom zemlje, već i među društvom, a značaj nauke naglo raste.
"S druge strane, naravno, naučnici se suočavaju sa ogromnim izazovima. Na primer, u pogledu razvoja novih vrsta oružja, kao i u mnogim naučnim oblastima gde moramo samostalno sprovoditi aktivna istraživanja, shvatajući da sudbina naše zemlje zavisi od toga. To uključuje civilne oblasti koje utiču na kvalitet života ljudi - hranu, zdravstvenu zaštitu, prevoz i drugo", istakao je Krasnikov.
Akademija nauka razvija koordinira fundamentalna istraživanja u više od 6.000 oblasti, i to mora biti raspoređeno sa maksimalnom efikasnošću, zaključio je naučnik.