Previše intenzivno vežbanje može povećati salo na stomaku, upozorava stručnjak

Vežbate, pazite šta jedete, a stomak i dalje nestaje sporo ili čak raste? Problem možda nije u nedostatku truda, već u pogrešnom pristupu. Većina ljudi misli da salo na stomaku nastaje samo zbog previše kalorija i premalo kretanja, ali stručnjak objašnjava da čak i neke dobre navike mogu imati suprotan efekat.

Salo na stomaku nije samo estetski problem. Pored vidljivog, potkožnog sloja, postoji i mnogo opasnija vrsta sala, a to je visceralna mast, koja se taloži oko unutrašnjih organa i tiho utiče na zdravlje. Upravo ona je povezana sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, Alchajmerove bolesti i određenih vrsta raka. Problem često nije očigledan, ali čak i ljudi koji deluju vitko mogu imati opasno visok nivo ove masti, upozorava dr Šon O'Mara, stručnjak za smanjenje visceralne masti.

Prema njemu, postoje četiri ključne greške koje podstiču nakupljanje ove masti:

Hroničan stres i nedostatak sna

Stalni stres ne utiče samo na psihu, već i direktno na telo. Povišen kortizol, hormon stresa, podstiče taloženje masti oko organa. Istovremeno, nedostatak sna remeti hormone gladi i sitosti, pa ljudi nesvesno unose više kalorija, a neka istraživanja pokazuju da loš san može čak i da "preusmeri" masnoću u opasnije, visceralne naslage.

Rešenje nije komplikovano, ali zahteva disciplinu: Redovan san od sedam do devet sati i uvođenje jednostavnih navika za smanjenje stresa, poput boravka u prirodi ili mirnije večernje rutine.

Preterivanje sa kardio vežbama

Iako se često smatra najboljim putem do mršavljenja, ekstremni treninzi izdržljivosti mogu imati suprotan efekat. Dugotrajno trčanje, biciklizam ili slične aktivnosti stavljaju telo pod stalni stres, povećavaju kortizol i mogu dovesti do gubitka mišićne mase.

To usporava metabolizam, a istovremeno povećava apetit, što lako vodi ka prejedanju. Uz to, može se smanjiti i "korisna" potkožna mast, koja ima zaštitnu ulogu u telu. Efikasniji pristup je kombinacija umerenog kretanja tokom dana i kratkih, intenzivnih kardio intervala koji aktiviraju metabolizam bez dugotrajnog stresa.

Zanemarivanje mišićne mase

Mišići igraju ključnu ulogu u radu metabolizma - kada se mišićna masa smanji, bilo zbog neaktivnosti ili starenja, telo postaje sklonije nakupljanju masti, uključujući i one unutar samih mišića. To dodatno povećava rizik od insulinske rezistencije i dijabetesa.

Sa druge strane, veći udeo mišića povezan je sa boljom kontrolom šećera u krvi i efikasnijim sagorevanjem kalorija. Zato su kratki, ali intenzivni treninzi snage (bar tri puta nedeljno) jedan od najefikasnijih načina da se smanji visceralna mast.

Prerađena hrana i višak šećera

Nije presudno samo koliko jedete, već šta jedete. Ishrana bogata rafinisanim ugljenim hidratima, šećerom i ultra-prerađenom hranom podiže nivo insulina i podstiče skladištenje masti oko organa, prenosi "Jahu helt".

S druge strane, integralne namirnice - zdrave masti (maslinovo ulje, orašasti plodovi, masna riba), proteini i fermentisana hrana podržavaju metabolizam, smanjuju upale i poboljšavaju osetljivost na insulin. Ishrana koja kombinuje kvalitetne proteine i fermentisane namirnice, uz minimalan unos šećera, alkohola i industrijske hrane, pokazuje se kao jedan od efikasnijih pristupa.