Sa lepim vremenom povećava se koncentracija polena drvenastih biljaka, rekla je za Tanjug Ana Ljubičić iz Agencije za zaštitu životne sredine, ukazujući da u aprilu posebnu pažnju treba da obrate osobe alergične na polen trave i breze i jave se lekarima alergolozima.
Napomenula je da su prethodne nedelje kiša i grad samo nakratko uticali na smanjenje koncentracija svih alergenih polena u vazduhu.
"U aprilu očekujemo polen drvenastih biljaka u vazduhu. Polen breze je najjači alergen u ovom periodu. On ujedno ima najjači alergeni potencijal u periodu polinacije drveća. Pljuskovi su smanjili ukupnu količinu polena u vazduhu, ali toplo vreme izaziva visoku vlažnost što će dovesti do pucanja istih", rekla je Ljubičić i dodala da je u vazduhu prisutan polen jasena, javora, hrasta, graba, platana, vrbe.
"U aprilu posebnu pažnju treba da obrate osobe alergične na polen trave i breze i jave se lekarima alergolozima”, istakla je.
Podatke o vrstama i koncentracijama polena u vazduhu sugrađani mogu pratiti na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine https://sepa.gov.rs/polen/ i Android aplikaciji polen Srbija, dodala je ona.
Alergeni i kako se zaštiti
U ispoljavanju kliničke slike alergijskog rinitisa najznačajniju ulogu imaju inhalacioni, odnosno respiracioni alergeni, koji su najčešće u kontaktu sa respiratornom sluznicom.
Polenska kijavica, poznata i pod nazivom senska groznica ili alergijski rinitis, je uzrokovana alergijskom reakcijom i predstavlja zapaljenje sluzokože koja oblaže nos i grlo. Kod genetski predisponiranih osoba imuni sistem pogrešno identifikuje najčešće bezopasne čestice odredjenih supstanci kao nešto sto je strano i štetno. Imuni sistem tada počinje proizvodnju antitela protiv ovih čestica. Sledeći put kada se dođe u kontakt sa tom supstancom, antitela prepoznaju ove supstance i pokreću imuni sistem za oslobađanje hemijskih supstanci, kao što je histamin, u krvotok. Ove supstance su odgovorne za nastanak kliničke slike alergijskog rinitisa.
Polensku kijavicu uglavnom izazivaju poleni trave, drveća ili korova, grinje, dlake kućnih ljubimaca kao i buđ iz spoljašnje sredine. Simptomi polenske kijavice se javljaju ubrzo nakon kontakta sa alergenom.
To su: svrab u nosu, često kijanje, zapušen nos i česta sekrecija iz nosa, nadražene, crvene i suzne oči, slivanje sekreta iz nosa u grlo vrlo često sa osećajem težine u predelu sinusa.
Vreme u godini može biti faktor
Simptomi senske groznice mogu da počnu ili se pogoršaju u određenom periodu godine, izazvani polenima drveća, trave ili korova. Ako su pacijenti osetljivi na alergene u stambenom prostoru, kao što su grinje, bubašvabe, buđ ili dlake kućnih ljubimaca, simptomi se mogu javljati tokom cele godine.
Iako alergijski rinitis može da počne u bilo kom životnom dobu, najčešće počinje u detinjstvu ili ranom zrelom dobu. Intenzitet simptoma može da se menja tokom života pacijenata a najčešće se smanjuje postepeno kod starijih što nije uvek slučaj.
U najznačajnije sezonske alergene spadaju poleni, plesni i insekti.
Preventivne mere
Izbegavanje kontakta sa alergenom uglavnom nije moguće pa se savetuje nošenje pogodnih maski da bi se smanjila izloženost alergenima. Zatvarati prozore u jutarnjim satima jer je tada koncentracija polena najveća. Kada se vratite iz šetnje istuširajte se, skinite odeću.
Vodite dnevnik alergijskih simptoma - kada pokušavate da identifikujete šta vam izaziva ili pogoršava simptome alergije, pokušajte da pratite sve aktivnosti, i zapišite ono što se učini da pomaze ili pogoršava stanje.
Nosite medicinsku alert narukvicu. Ako ste ikada imali tešku alergijsku reakciju, narukvica medicinski alert (ili ogrlica) omogućava da drugi ljudi znaju da imate ozbiljne alergije i u slučaju da se one pojave (na primer anafilaksija sa gubitkom svesti) mogu odreagovati na pravi način.
Kada se obratiti lekaru:
- Ako su simptomi javljaju u određenom periodu godišnjeg doba ili pak traju cele godine
- Ako pored postojećih simptoma imate pridružene bolesti kao što su: polipi nosa, astmu ili česte upale sinusa.
Pravilno lečenje alergijskog rinitisa može da ublaži tegobe, kao i da da spreči nastanak bronhijalne astme, piše na sajtu Gradski zavod za javno zdravlje Beograd.