Uskrs je jedan od najvećih hrišćanskih praznika, dan koji se slavi kao događaj Hristove pobede nad smrću. Jedan od simbola Uskrsa je jaje i iako se obično bojim crvenom bojom, često se i ukrašava.
Na vaskršnjim jajima ne bi trebalo prikazivati hramove, ikone i citate iz Svetog pisma, kako se ne bi desilo da završe u smeću, izjavio je za RIA Novosti, sveštenik Vladislav Beregovi.
"Ne bi trebalo koristiti nalepnice sa prikazima hramova, ikona i citata iz Svetog pisma, jer će sve to biti skinuto i bačeno u smeće, što predstavlja skrnavljenje. Ne treba lepiti ni papirne nalepnice u obliku krstova, hramova ili sa natpisom 'Hristos vaskrse'. To je, na ovaj ili onaj način, ime Božje, koje ne sme da se gazi i da završava u kanti za otpatke. Zato je najbolje da jednostavno farbate jaja i to je sve - ne treba na njima prikazivati ništa sveto", naglasio je sveštenik.
Istakao je da ne treba prikazivati zečeve, jer oni nemaju nikakve veze sa našom pravoslavnom Pashom. "U tome nema ničeg spornog, ali pokazuje da čovek nije baš upućen u temu", zaključio je.
Od kada se jaja farbaju u Srbiji
"Farbanje jaja kod nas, u istoriografiji, je zabeleženo u 16. veku. Tada su se šarala jaja i ukrašavala da bi se darivala sveštenicima, odnosno manastirima. Dakle, farbanje je počelo na manastirskim imanjima", rekla je svojevremeno etnolog Vesna Marjanović za RT Blakan.
Naglasila je da su se nekada koristile prirodne boje i da su se jaja farbala u lukovini, spanaću, jagorčevini, a da su se u 20. veku počeli da koriste anilinske boje, odnosno prah koji boji jaja. I ukrašavanje, odnosno šaranje jaja potiče iz manastira, dodaje:
"Na jajima šaraljkom se iscrta željena šara, skuvaju se i onda ostanu beli iscrtani tragovi. Uopšte, veština ostavljanja traga na jajima se zadržala i do danas":