Posao kosmonauta je nešto o čemu mnogi sanjaju od detinjstva - samo retki uspeju da taj san ostvare, ali tek život u orbiti otkriva koliko je taj svet poseban, od svakodnevnih izazova do onoga što se nalazi na njihovom meniju.
Od čega se sastoji ishrana kosmonauta
Za svakog kosmonauta određuje se jelovnik za 16 dana, koji se sastoji iz dva dela - osnovnog, fiksnog (oko 2.000 kalorija) i dodatnog (oko 1.000 kalorija).
U osnovni deo spadaju supe, žitarice, testenina, krompir, meso, riba, sir, jaja. On je uravnotežen ne samo po kalorijama već i po hranljivim materijama - belančevinama, mastima i ugljenim hidratima. Tokom 16 dana nijedno glavno jelo se ne ponavlja.
Dodatni deo obuhvata keks, sušeno voće i presovane mešavine suvog voća i orašastih plodova. Kosmonaut sam bira šta želi da ima u tom delu ishrane.
"Uoči polaska u svemir, kosmonaut ima priliku da degustira hranu i izabere jela. Svakom proizvodu daje ocenu - ona jela koja dobiju više ocene češće se nalaze u jelovniku, a ona sa nižim ocenama ređe", objasnila je rukovodilac konsultativno-dijagnostičkog centra, Ekaterina Burljajeva.
Koliko se jede u svemiru
Ishrana kosmonauta i ljudi na Zemlji razlikuje se po energetskoj vrednosti - ako je čoveku na Zemlji u proseku dovoljno 2-2,5 hiljade kalorija dnevno, stručnjak koji radi u svemiru mora da unosi više.
Dnevni unos kalorija u svemiru određuje se na osnovu bazalnog metabolizma i nivoa fizičke aktivnosti, naglašava stručnjak.
Prvi pokazatelj predstavlja količinu kalorija koju čovek troši u stanju mirovanja samo za održavanje osnovnih životnih funkcija i obično čini oko 70 odsto ukupne potrošnje energije. Vrednost bazalnog metabolizma može se odrediti metodom bioimpedansometrije, koja pokazuje parametre sastava tela: procenat masnog tkiva, mišićne mase, količinu tečnosti u organizmu i drugo.
"Svaki kosmonaut ima svoju vrednost bazalnog metabolizma. Na osnovu podataka kosmonauta koji su već bili u svemiru, može se reći da postoji određeni raspon izvan kojeg čovek teško može izaći - osim ako se značajno ne razlikuje. Na primer, ako je veoma nizak ili veoma visok. Tada će, naravno, i metabolički procesi biti drugačiji. Međutim, za kosmonaute postoje prilično strogi kriterijumi u pogledu visine i težine. Ako je neko značajno niži ili viši, jednostavno ne može da obavlja ovaj posao. To nije važno samo za ishranu, već i za sistem održavanja života", objasnila je.
Kada se odredi bazalni metabolizam, može se proceniti koliko će kosmonaut trošiti kalorija pri različitim vrstama fizičke aktivnosti. Stručnjaci uzimaju u obzir da se potrošnja energije kod kosmonauta menja u zavisnosti od opterećenja, srčane frekvencije i drugih faktora. Na osnovu toga utvrđeno je da je optimalan prosečan dnevni unos oko 3.000 kalorija.
Kakva je hrana
Meni kosmonauta obuhvata oko 250 različitih jela. Među njima su meso sa ječmenom kašom, goveđe meso sa pirinčem i povrćem, omlet, boršč, krem-supe, čorbe, pire od kajsija, sir sa pireom od crne ribizle, med, sosovi i još mnogo toga.
Neka jela se pripremaju u sublimiranom (dehidriranom) obliku. Posebnost je u tome što se suše već gotova jela - na primer, boršč se suši nakon što je skuvan. Za razliku od proizvoda na tržištu, gde se sastojci suše odvojeno, ovde se čuva celina jela.
Sublimirani boršč izgleda kao suv proizvod u vakuum pakovanju, ali nije prah - to je pravo jelo iz kojeg je uklonjena voda. Kada se doda topla voda, dobija se potpuno prirodan i hranljiv obrok.
Deo jela se pakuje u aluminijumske konzerve i dovoljno je samo podgrejati ih pre jela.Po ukusu, "kosmička hrana" se malo razlikuje od one sa zemlje. Na primer, "meso u želeu" po ukusu je uporedivo sa klasičnom konzerviranom hranom.
Dodatni deo ishrane (keks, suvo voće) gotovo je isti kao na Zemlji, pa ne ostavlja poseban "kosmički" utisak.
Nova jela pre uvođenja u meni degustira komisija sastavljena od predstavnika kosmičke agencije, proizvođača i drugih stručnjaka.
"Ishrana nam je veoma raznovrsna i prijatna. Ukusna hrana je i psihološka podrška kosmonautu. Na primer, veoma su nam ukusne riblje konzerve. Volim kaše, pa mi je sublimirana kaša uvek dobar izbor. Asortiman se stalno obnavlja, svake godine se pojavljuju novi proizvodi - sećam se da su pakovani kiseli krastavčići bili pravo iznenađenje", ispričao je jedan kosmonaut.
Da li je ishrana kosmonauta idealna
Standardi ishrane su obavezni za sve koji idu u svemir, ali se pristup razlikuje od zemlje do zemlje.
Dok u ruskom sistemu svaki kosmonaut ima svoj šestnaestodnevni paket ishrane, kod astronauta iz drugih zemalja postoji drugačiji pristup - pripremaju se zajednički obroci za više ljudi (doručci, ručkovi itd.).
Osnovni cilj je isti - da se obezbede sve energetske i nutritivne potrebe kosmonauta. Na letelici postoji sistem koji prati konzumiranje hrane skeniranjem bar-kodova, tako da kosmonaut može da prati da li se pridržava plana ishrane, prenosi TASS.
Takođe, u svemiru postoji uređaj za merenje sastava tela, koji pokazuje promene u količini vode, masti i mišića u organizmu.
"Kosmonauti imaju određena ograničenja u ishrani pre i posle leta, ali to nisu stroge mere - to je zapravo optimalna ishrana koja obezbeđuje sve neophodne hranljive materije. Može se reći da se kosmonaut pre, tokom i posle leta hrani idealno", zaključila je.