Svakodnevni život u Rusiji je već duboko povezan sa digitalnim navikama - oko 63 odsto građana svakodnevno koristi internet pretraživače ili alate zasnovane na veštačkoj inteligenciji, čime praktično grade sopstveni digitalni profil.
U pojedinim delovima zemlje taj udeo dostiže 72 odsto, što ukazuje na još intenzivniju digitalnu aktivnost. Još 24 odsto koristi ove alate nekoliko puta nedeljno, a 9 odsto jednom nedeljno ili ređe. Slična slika važi i za finansijske navike: 62 odsto ispitanika svakodnevno koristi bankovne kartice ili aplikacije, 29 odsto nekoliko puta nedeljno, a 5 odsto ređe - pri čemu niko nije naveo da ih uopšte ne koristi. Više od polovine, odnosno 54 odsto, bar jednom mesečno pristupa državnom portalu usluga, što dodatno potvrđuje da je digitalna infrastruktura već postala osnovni deo svakodnevice.
Interesovanje za tehnologiju sve više potiskuje strah, ali ne u potpunosti. Ukupno oko 70 odsto Rusa u različitom stepenu prihvata ideju života sa robotom: 16 odsto je potpuno spremno, 27 odsto uglavnom spremno, a 25 odsto delimično spremno. To pokazuje da se roboti sve manje doživljavaju kao naučna fantastika, a sve više kao potencijalna pomoć u kući. Ipak, određena doza opreza i dalje postoji, naročito kada je reč o poverenju i kontroli.
Oko polovine ispitanika primećuje da veštačka inteligencija već utiče na njihove kognitivne sposobnosti - poput pamćenja, pažnje i načina razmišljanja. Za 32 odsto taj uticaj je pozitivan, jer im olakšava svakodnevne zadatke i donošenje odluka, dok 17 odsto smatra da ima negativne efekte, verovatno zbog oslanjanja na tehnologiju i smanjenja samostalnog razmišljanja, prenosi TASS.
Strah od gubitka posla zbog AI je prisutan, ali nije dominantan. Oko 25 odsto ispitanika veruje da bi ih tehnologija mogla zameniti u narednih 5 do 10 godina. Međutim, stvarna iskustva su znatno ređa: Samo 7 odsto kaže da se već susrelo sa takvim slučajevima, dok je 21 odsto o tome čulo iz druge ruke. To ukazuje na jaz između percepcije i realnosti - strah postoji, ali još nije masovno potvrđen u praksi.
Iako tehnologiju mnogi masovno koriste, poverenje ipak ima jasne granice. Oko 66 odsto ljudi je zadovoljno personalizacijom u bankarstvu i onlajn uslugama, što znači da im ne smeta kada sistemi "znaju" njihove navike i potrebe. Ipak, kada je reč o ozbiljnijim odlukama, poput finansija, situacija se menja: Samo 10 odsto bi prihvatilo savete koje daje veštačka inteligencija. Većina se i dalje više oslanja na ljude - stručnjake i bliske osobe, dok četvrtina ne veruje nikome.
Prema autorima ankete, ponašanje korisnika se menja brže od njihovog razumevanja: Ljudi prvo počinju da koriste tehnologiju, a tek kasnije pokušavaju da shvate kako ona funkcioniše. Takav pristup povećava rizik od manipulacije i smanjuje nivo informisanog korišćenja. Ipak, većina Rusa ne doživljava veštačku inteligenciju kao pretnju, već kao nešto što postepeno postaje normalan deo svakodnevnog života.