Kuhinjska so, jedan od najčešćih aditiva na svetu, odavno je na lošem glasu zbog uticaja na kardiovaskularno zdravlje. Veći unos soli povezuje se sa većim rizikom od povišenog krvnog pritiska, a time i sa srčanim i moždanim udarom. Međutim, novija istraživanja ukazuju da se priča tu ne završava - pored srca i krvnih sudova, izgleda da višak soli može uticati i na mozak, tačnije na brzinu opadanja pamćenja.
Jedno istraživanje pratilo je oko hiljadu osoba starijih od 50 godina tokom perioda od šest godina, analizirajući njihove navike u ishrani i promene u kognitivnim sposobnostima. Fokus je bio na takozvanom epizodnom pamćenju - sposobnosti da se pamte svakodnevni događaji, poput toga gde ste ostavili ključeve ili šta se dogodilo prethodnog dana. Rezultati su pokazali jasan obrazac: Muškarci koji su unosili više soli imali su brži pad ove vrste pamćenja, dok kod žena takva povezanost nije uočena.
Posebno izraženo pogoršanje primećeno je kod muškaraca koji su unosili oko 3,3 grama natrijuma dnevno ili više, što je ekvivalentno količini većoj od osam grama soli. Za poređenje, preporuka je da ukupan dnevni unos ne prelazi pet grama soli, odnosno oko jednu ravnu kašičicu.
Osim toga, kod iste grupe muškaraca češće je zabeležen i povišen krvni pritisak, što dodatno povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Iako tačan mehanizam još nije do kraja razjašnjen, postoji nekoliko potencijalnih objašnjenja.
Jedno od njih je da višak soli oštećuje krvne sudove, što dovodi do smanjenog protoka krvi, uključujući i dotok kiseonika i hranljivih materija u mozak. Takav uticaj može postepeno ubrzati kognitivni pad i oslabiti funkcije pamćenja.
To znači da unos soli nije samo pitanje ukusa, već i dugoročnog zdravlja mozga. Preporučeni maksimum je oko dva grama natrijuma dnevno, što odgovara količini od pet grama soli. Međutim, problem je što se ta količina ne odnosi samo na so koju sami dodajemo hrani, već na ukupni unos - uključujući i onu "skrivenu" u različitim prehrambenim proizvodima. Nekoliko parčića pice ili dva burgera u restoranu mogu lako da premaše dnevnu granicu, a so se nalazi u gotovo svemu - od hleba i sosova do konzervirane i prerađene hrane, prenosi "Komsomoljska pravda".
Ipak, unos soli može se držati pod kontrolom uz relativno jednostavne promene. Češće pripremanje obroka kod kuće daje bolji uvid u količinu soli, a navika da se ona dodaje umereno - i tek na kraju kuvanja - može vremenom smanjiti ukupan unos.