Ispitanici koji su prvi put postali gojazni između 17. i 29. godine imali su oko 70 odsto veći rizik od smrti iz bilo kog uzroka tokom perioda praćenja, u poređenju sa onima koji nisu razvili gojaznost do 60. godine, ukazuje istraživanje.
Iako studija ne dokazuje da je rano povećanje težine direktno uzrok smrti, poznato je da je gojaznost povezana sa brojnim zdravstvenim problemima.
"Najdosledniji nalaz je da je povećanje telesne težine u mlađem dobu povezano sa većim rizikom od prerane smrti kasnije u životu, u poređenju sa osobama koje se manje goje", kažu doktori.
Prema istraživačima, moguće je da je razlog u tome što osobe koje ranije postanu gojazne duže žive pod biološkim opterećenjem viška kilograma, što dodatno opterećuje organizam i postepeno narušava njegove funkcije.
Tim je pratio ukupnu smrtnost, kao i smrtne slučajeve povezane sa brojnim stanjima koja se dovode u vezu sa gojaznošću, uključujući kardiovaskularne bolesti, više vrsta raka i dijabetes tipa 2.
Početak gojaznosti definisan je kao trenutak kada indeks telesne mase (BMI) prvi put dostigne vrednost od 30 ili više. BMI je bio standard u vreme prikupljanja podataka, iako se danas definicije gojaznosti menjaju.
Pored glavnog nalaza o ranom dobijanju na težini, istraživanje je pokazalo i da su osobe koje su se najviše gojile tokom života imale veći rizik od smrti u posmatranom periodu.
Najveći deo tog rizika odnosi se na kardiovaskularne bolesti, uključujući srčani udar i moždani udar.
"Naši rezultati ukazuju da je trajanje gojaznosti, a ne povećanje težine u kasnijem dobu, verovatno ključni faktor koji utiče na rizik od smrti. Dugotrajna izloženost insulinskoj rezistenciji, upalama i povećanoj sklonosti ka zgrušavanju krvi, usled supstanci koje luči masno tkivo, verovatno doprinosi ovim rizicima", navode istraživači.
Smrtni ishodi povezani sa dijabetesom tipa 2 i nekim vrstama raka takođe su dovedeni u vezu sa gojaznošću, ali kod pojedinih uzroka - poput raka bešike kod muškaraca i raka želuca kod žena - nije utvrđena statistički značajna povezanost.
Uočene su i razlike između muškaraca i žena
Kod žena, kada je reč o raku, povećan rizik od prerane smrti povezan sa gojaznošću bio je približno isti bez obzira na to kada je došlo do povećanja težine. To ukazuje da drugi faktori mogu imati veću ulogu, verovatno hormonske promene povezane sa menopauzom.
Istraživanje ima i svoja ograničenja. Faktori kao što su fizička aktivnost i ishrana nisu uzeti u obzir, iako je poznato da značajno utiču na zdravlje. Autori navode da bi buduća istraživanja mogla da uključe ove faktore, kao i raspodelu masnog tkiva i razlikovanje između mase masti i mišića.
Ipak, s obzirom na veliki broj učesnika i dug period praćenja, istraživači ističu da su ovi rezultati važni za javno zdravlje - prevencija gojaznosti treba da počne što ranije u životu.
Ako je 10 od 1.000 osoba bez rane gojaznosti preminulo tokom perioda praćenja, u grupi koja je rano postala gojazna taj broj iznosio je oko 17 od 1.000.
"Ne treba se previše vezivati za tačne brojke rizika. One retko mogu biti potpuno precizne, jer zavise od mnogih faktora, uključujući i način merenja. Ipak, važno je prepoznati obrasce, a ovo istraživanje šalje važnu poruku", smatraju naučnici.
Istraživanje je sproveo tim sa Univerziteta u Lundu u Švedskoj, sa ciljem da prati promene telesne težine tokom vremena, a ne da se oslanja na jednokratne podatke. Analizirani su podaci više od 600.000 ljudi, pri čemu su uključeni samo oni koji su imali najmanje tri merenja težine između 17. i 60. godine.
Istraživanje je objavljeno u časopisu eClinicalMedicine, a prenosi Science alert.