Pohvala poput "bravo", "super si" ili "pametnice" može kod deteta stvoriti zavisnost od tuđeg mišljenja, dok opisna pohvala, koja ističe konkretne postupke, pomaže razvoju samopouzdanja i samostalnosti, izjavila je psiholog Aleksandra Košeljeva, a prenose RIA Novosti.
"Jedan od glavnih alata u vaspitanju je pohvala. Zahvaljujući njoj, dete shvata šta radi uspešno, a šta još treba da uči. Ali to je mač sa dve oštrice. Odrasli moraju da pronađu reči koje neće biti samo prijatne za čuti, već i podsticaj za razvoj", navodi se.
Psiholog je izdvojila najčešće vrsta pohvale i objasnila koje od njih mogu ojačati dečje samopouzdanje, a koje ga mogu učiniti zavisnim od potvrde drugih.
"Bravo" nije uvek dovoljno
Najčešći oblik pohvale su kratke "ocene" poput: "Bravo", "Samo tako nastavi". To je brz i jednostavan način da se uspostavi topla emocionalna veza sa detetom.
Međutim, ovakav pristup ima i drugu stranu. Ako dete stalno čuje samo opštu pohvalu, ono ne razume šta je konkretno uradilo dobro. Vremenom može početi da deluje ne iz radoznalosti ili želje da nešto nauči, već samo da bi ponovo čulo "bravo".
Najbolja je konkretna pohvala
Mnogo korisnija je opisna pohvala, u kojoj odrasli ne ocenjuje dete, već primećuje njegove postupke.
Na primer, umesto rečenice: "Lepo si sredio sobu", bolje je reći: "Vidim da su autići u garaži, a lutke na polici. Sada imamo mesta da se igramo". Tako dete samo zaključuje da je nešto uradilo kako treba, a samopouzdanje gradi na sopstvenom razumevanju rezultata, a ne samo na tuđim rečima.
Hvalite trud, ne samo uspeh
Ako dete izgubi na takmičenju ili ne uspe odmah da reši zadatak, važno je ohrabriti ga i pohvaliti za trud, upornost i volju. Tako uči da bliski ljudi cene ne samo rezultat već i istrajnost, što kasnije pomaže da ne odustaje pred preprekama, da se ne plaši grešaka i teških zadataka.
Zahvalnost takođe ima snagu pohvale
Iskrena zahvalnost detetu za neki postupak takođe ima snažan vaspitni efekat. Na taj način dete shvata da su njegovi postupci važni drugima, što razvija empatiju, odgovornost i sposobnost da primećuje potrebe drugih ljudi.
Oprez sa pohvalama za izgled i talenat
Peti oblik pohvale je neverbalna pohvala - osmeh, zagrljaj, odobravajući pogled, na koju posebno reaguju deca uzrasta od tri do pet godina, jer im emocije često znače više od reči.
Ipak, roditelji i vaspitači treba da budu pažljivi kada hvale dete zbog izgleda ili urođenih sposobnosti.
"Rečenice poput: 'Ti si najlepša' ili 'Ti si genije za matematiku', predstavljaju etikete. Dete počinje da se plaši da ih ne izgubi. Može mu se učiniti da je lakše da odustane od teškog zadatka nego da naruši sliku o sebi kao o 'geniju'", objasnila je Košeljeva.
Bolje je reći: "Imaš lepe izražajne oči" ili "Sviđa mi se kako brzo računaš".
Ona je dodala da nije dobro ni hvaliti dete za svaki korak, jer tada počinje da očekuje odobravanje za sve što radi i gubi oslonac na sopstvenu motivaciju.