Pitanje novca je uvek osetljiva tema i često otkriva mnogo toga o našim navikama i načinu života - od toga da li štedimo u bankama, koristimo aplikacije ili i dalje verujemo čuvanju gotovine kod kuće, razlike među generacijama postaju sve izraženije, a tome u prilog ide i jedno istraživanje spovedeno u Rusiji, prenose RIA Novosti.
"Svaki četvrti milenijalac (25 odsto) i dalje odvaja gotovinu 'u slamarici', više verujući novcu nego brojkama na ekranu. Među pripadnicima generacije Zed ovaj zastareli metod praktikuje samo 11 odsto", utvrdili su analitičari nakon ankete sprovedene na više od 1.500 ispitanika, kako bi se utvrdile razlike između milenijalaca i generacije Zed.
Prema njihovim podacima, više od četvrtine pripadnika generacije Zed prati stanje novca putem finansijskih aplikacija, procenjujući svoje mogućnosti u realnom vremenu, i redovno vodi budžet u mobilnim aplikacijama.
S druge strane, samo 14 odsto milenijalaca redovno vodi budžet putem mobilnih servisa, a 20 odsto kontroliše stanje sredstava putem finansijskih aplikacija.
Takođe je utvrđeno da polovina pripadnika generacije Zed, kada ima višak novca, odmah počinje ciljanu štednju, dok je taj procenat kod starije generacije dvostruko manji.
Pored toga, čak četvrtina milenijalaca uopšte ne planira budžet, dok je među pripadnicima generacije Zed takvih gotovo tri puta manje - svega 9 odsto.
Finansijsko blagostanje umesto "gomilanja" bogatstva
Mlađe generacije preoblikuju definiciju finansijskog uspeha. Za razliku od prethodnih generacija koje su akumulaciju bogatstva smatrale primarnim ciljem, generacija Zed daje prednost finansijskom blagostanju kao delu svojih širih rutina brige o sebi. Ovaj pomak podstaknut je rastućim troškovima života, sve većim dugovima i promenom pogleda na finansijsku stabilnost. Umesto da novac posmatraju isključivo kao sredstvo za postizanje cilja, oni finansijske navike uključuju u svakodnevni život, slično kao što vode računa o mentalnom i fizičkom zdravlju, pisao je Forbs.