Golubovi sa trga, vrapci ispred pekare i svrake u parku ne reaguju na ljude nasumično - već, izgleda, prave vrlo konkretnu razliku između muškaraca i žena. Što je još zanimljivije, ta procena utiče na to koliko će se brzo skloniti, ali naučnici za sada nemaju jasan odgovor zašto.
Gradske ptice - uključujući golubove, vrapce, svrake, ali i vrste poput velikih senica, kosova, čvoraka i detlića - dosledno se više povlače kada im prilaze žene nego muškarci. U proseku, muškarcima dozvoljavaju da im se približe oko metar više nego što dozvole ženama pre nego što polete, pokazala je nova studija.
Ovaj obrazac nije izolovan slučaj, već je potvrđen na velikom uzorku. Studija je obuhvatila čak 2.701 posmatranje u urbanim parkovima i zelenim površinama širom Evrope - u Češkoj, Francuskoj, Nemačkoj, Poljskoj i Španiji. Ukupno je analizirano 37 različitih vrsta ptica, a rezultati su bili iznenađujuće ujednačeni bez obzira na zemlju ili vrstu.
Način testiranja bio je pažljivo osmišljen da eliminiše druge faktore. Muški i ženski učesnici bili su usklađeni po visini i odeći, kako bi se što više ujednačio utisak koji ostavljaju. Zatim su se kretali pravolinijski prema pticama, bez naglih pokreta, kako bi se izmerila takozvana "udaljenost bekstva", to jest trenutak kada ptica odlučuje da odleti.
Rezultati su pokazali da su žene u proseku mogle da priđu do oko 8,5 metara pre nego što ptica poleti, dok su muškarci uspevali da se približe na oko 7,5 metara. Ta razlika od jednog metra možda deluje mala, ali u ponašanju divljih životinja ona je značajna i ukazuje na jasnu razliku u percepciji rizika.
Istraživači naglašavaju da su uvereni da ptice zaista reaguju različito u zavisnosti od pola osobe, ali da pravi razlog za to još uvek nije poznat. Među mogućim objašnjenjima pominju se suptilni faktori: Način hodanja, držanje tela, razlike u građi, pa čak i mirisni signali poput feromona. Međutim, nijedna od ovih hipoteza još nije direktno testirana.
Ovo otkriće otvara i širu priču o tome kako životinje u gradovima doživljavaju ljude. Dugo se u naučnim istraživanjima polazilo od pretpostavke da je čovek za njih "neutralan", odnosno da životinje reaguju isto bez obzira ko im prilazi. Ova studija pokazuje da to nije tačno - gradske ptice očigledno čitaju mnogo suptilnije signale nego što smo mislili, prenosi "Independent".
Sledeći korak za naučnike biće da te faktore razdvoje i testiraju pojedinačno - da li je u pitanju hod, miris, silueta ili nešto četvrto. Tek tada će biti moguće precizno objasniti zašto golubu na trotoaru ili vrapcu na klupi nije svejedno ko mu prilazi.