Alergijske reakcije kod velikog broja se lako mešaju sa svakodnevnim zdravstvenim problemima, od prehlade do stresa. Kako objašnjava lekar, pacijenti često ni ne posumnjaju da su njihove tegobe povezane sa alergijama, već ih pripisuju drugim uzrocima, što otežava prepoznavanje .
Alergijski rinitis, na primer, mnogi doživljavaju kao "česte prehlade" koje se ponavljaju iz sezone u sezonu. Slično je i sa kožnim reakcijama: Svrab, osip ili crvenilo često se tumače kao posledica stresa ili nove kozmetike. Posebno je zanimljiv takozvani sindrom oralne alergije - kada nakon konzumiranja namirnica poput jabuka, šargarepe ili trešanja dolazi do svraba u grlu. Umesto da se to poveže sa alergijom, ljudi često misle da je reč o netoleranciji na hranu ili pokvarenoj namirnici. U stvarnosti, objašnjavalekar Oleg Krivcun, reč je o unakrsnoj reakciji imunog sistema na polen breze, jer organizam "meša" njihove slične proteine.
Ono što dodatno otežava prepoznavanje problema jeste činjenica da se simptomi ne moraju javiti napolju tokom sezone polena, već i u zatvorenom prostoru - recimo, nakon obroka. Zbog toga mnogi ni ne povezuju svoje tegobe sa alergijama, prenosi TASS.
Podaci pokazuju da Rusi najčešće traže pomoć alergologa u proleće, kada je koncentracija polena najveća. April se izdvaja kao mesec sa najviše pregleda, jer je polen breze i jove, jedan od najagresivnijih alergena, tada u punom jeku.
Zanimljivo je i da značajan broj ljudi ni ne koristi reč "alergija" kada traži savet. Otkriveno je da se oko 12 odsto upita upućenih digitalnom asistentu odnosi na simptome koji liče na alergiju, ali pacijenti samo opisuju tegobe, bez povezivanja sa pravim uzrokom.
Najčešće prijavljeni simptomi su kožne reakcije - svrab, osip, koprivnjača i dermatitis, koji čine oko 35 odsto slučajeva. Slede začepljen nos, rinitis i kijanje sa 25 odsto, dok su svrab i crvenilo očiju na trećem mestu sa 15 odsto. Sve su to tipični znaci polenske groznice, ali se često mešaju sa drugim stanjima.
Alergije se najčešće otkrivaju kod adolescenata i mladih. U uzrastu od 11 do 20 godina potvrđuju se u oko 14 odsto slučajeva, dok je kod mlađe dece taj procenat nešto niži (9,8 odsto). Sa godinama, učestalost opada, što se poklapa sa kliničkim iskustvom da se alergijske bolesti najčešće javljaju rano u životu.
Kada je reč o alergenima, polen breze je jedan od najčešćih okidača koji nisu povezani sa hranom. Pored njega, česti su i alergeni poput mačje i pseće peruti, grinja kućne prašine i polena trava. Dok polen izaziva sezonske tegobe, grinje i životinjski alergeni deluju tokom cele godine, što dodatno komplikuje dijagnozu - simptomi su stalni ili promenljivi, ali bez jasnog sezonskog obrasca.
Zato stručnjaci upozoravaju da uporne tegobe ne treba ignorisati, jer ono što liči na bezazlenu prehladu može biti signal da je organizam u stalnom kontaktu sa alergenom - i da mu je potrebna adekvatna dijagnoza i terapija.