I pored svoje reputacije glavnog "neprijatelja" srca, holesterol je i dalje često pogrešno shvaćen. Činjenica je da ima loš imidž - kruži kroz naš organizam i često se opisuje kao opasna masnoća koja zapušava arterije i povećava rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara. Ipak, ponekad je i potreban.
"Holesterol ima ključnu ulogu u izgradnji ćelijskih membrana i važan je za hormone i druge biološke procese koji nas održavaju u životu. Problem je što su nivoi holesterola u zapadnim populacijama mnogo viši nego što bi trebalo da budu", naglašavaju lekari.
Tu nastaje problem: kada je previsok, postaje štetan. Krvni ugrušci, srčana oboljenja i moždani udar povezani su sa visokim holesterolom.
Prema podacima Svetske kardiološke federacije, visok holesterol je odgovoran za oko 4,4 miliona smrti godišnje. Istraživanja takođe pokazuju da je jedan od glavnih faktora rizika za moždani udar upravo visok holesterol. Još je više zabrinjavajuće je to što često nema simptoma - procene govore da čak 39 odsto ljudi u svetu može imati visok holesterol a da to i ne zna.
"Većina ljudi uopšte ne meri holesterol do 40. ili 50. godine, kada je često već kasno. Arterije su već delimično zapušene", kažu lekari.
Kako u stvari funkcioniše holesterol
Svi smo čuli da postoji dobar i loš holesterol, ali to nije sasvim tačno.
Važno je znati da holesterol ne putuje slobodno kroz telo. Umesto toga, on se "vozi" na česticama zvanim lipoproteini. To su specijalizovana "dostavna vozila" koja prenose holesterol i druge masti kroz krv do različitih delova tela. Ono što određuje da li je holesterol dobar ili loš nije sam holesterol, već uloga tih lipoproteina. Holesterol je samo "teret".
Postoje dve glavne vrste lipoproteina. Prva su lipoproteini niske gustine (LDL). Oni prenose holesterol iz jetre, koja proizvodi većinu holesterola, ka celom telu, uključujući arterije.
To može biti korisno, ali previše LDL čestica koje ostavljaju holesterol u arterijama može dovesti do stvaranja naslaga (plaka). Same LDL čestice mogu se "zalepiti" za zidove arterija - što ih je više, veća je verovatnoća da će se to desiti.
Lipoproteini visoke gustine (HDL), s druge strane, rade suprotno. Oni sakupljaju višak holesterola iz krvi, uključujući i iz zidova arterija, i vraćaju ga u jetru. Zato se HDL naziva dobrim holesterolom.
Vrsta lipoproteina je važna: želimo da LDL bude nizak, a HDL visok. Ali kako to postići?
Hrana kao lek
Jedno od najčešćih pogrešnih shvatanja je da većina holesterola dolazi iz hrane koju jedemo. Istina je da neke namirnice, naročito životinjski proizvodi poput mesa i mlečnih proizvoda, sadrže holesterol. Međutim, većina se proizvodi u jetri.
Jetra proizvodi dovoljno holesterola da zadovolji potrebe organizma. U stvari, samo oko 20 odsto holesterola dolazi iz ishrane - ostatak proizvodi telo.
Šta to znači za kontrolu nivoa? Prvo, očigledno: smanjiti unos holesterola iz hrane.
"Najbolji način da se snizi holesterol ishranom jeste izbegavanje životinjskih masti - mleka i mesa", kaže stručnjaci.
Drugo, treba gledati na hranu kao na nešto što utiče na jetru kao lek. Čak i ako se direktno ne dodaje holesterol, može da podstakne jetru da ga proizvodi više. Prekomerne životinjske masti, posebno masni komadi mesa, mogu izazvati taj efekat. Jedan od glavnih krivaca su zasićene masti.
Koja hrana je problem
Palmino i kokosovo ulje, peciva, slatkiši, pržena hrana - sve to utiče na loš holesterol.
Prerađeno meso (kobasice, slanina, viršle) takođe sadrži mnogo zasićenih masti. Jedna analiza pokazala je da svakih dodatnih 50 grama prerađenog mesa dnevno povećava rizik od bolesti srca za 42 odsto.
Šećer takođe utiče na jetru, podstičući proizvodnju LDL i smanjujući HDL. Jedno istraživanje pokazalo je da su ljudi koji unose 25 odsto kalorija iz šećera više nego dvostruko skloniji smrti od bolesti srca.
Šta jesti umesto toga
Ako već jedete mnogo nezdravih masti i šećera, njihovo smanjenje ima najveći efekat. Ipak, i zamena je važna. Vlakna su odlična zamena - ovas, integralne žitarice, orašasti plodovi, semenke, pasulj. Na primer, ovas može vezivati holesterol u crevima i sprečiti njegovo ulaženje u krv.
Zdrave masti (losos, sardina) sadrže omega-3, koja poboljšava LDL čestice i podstiče proizvodnju HDL.
Vežbanje je ključno
Kardio vežbe povećavaju HDL i smanjuju upale. Takođe, aktivnost pomaže mišićima da koriste zasićene masti kao energiju, pa ih ima manje u cirkulaciji. Trening snage takođe pomaže i može smanjiti LDL. Ponekad ishrana i vežbanje nisu dovoljni, pa starenje, genetika i bolesti mogu povećati rizik. Sa godinama raste nivo holesterola, te se za terapiju treba obratiti lekaru.