Dok biohakeri traže načine da uspore starenje kroz skupe tretmane, procedure, suplemente i različite eksperimentalne metode, naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu došli su do mnogo jednostavnijeg zaključka: Kultura i umetnost mogu imati podmlađujući efekat na organizam.
Prema studiji objavljenoj na osnovu analize više od 3.500 odraslih, ljudi koji redovno čitaju, slušaju muziku ili posećuju muzeje, izložbe i pozorišta pokazuju sporije biološko starenje. Istraživači su koristili analize krvi i takozvani "epigenetski sat" (sistem markera koji procenjuje biološku starost na osnovu hemijskih promena u DNK).
Rezultati su pokazali da oni koji se redovno bave kulturnim aktivnostima stare oko 4 odsto sporije od onih koji retko imaju kontakt sa umetnošću. Efekat je bio uporediv sa koristima umerene fizičke aktivnosti, poput vežbanja jednom nedeljno.
Kada su upoređivali biološku starost ispitanika sa njihovim stvarnim godinama, istraživači su otkrili da su "kulturno aktivni" ljudi u proseku izgledali oko godinu dana mlađe na biološkom nivou. Taj efekat bio je posebno primetan posle 40. godine i ostao je vidljiv čak i kada su u obzir uzeti faktori poput prihoda, obrazovanja, telesne težine, pušenja i načina života, a za to može biti zaslužno nekoliko faktora:
"Trening" za mozak
Naučnici smatraju da jedan od glavnih razloga leži u tome što umetnost stalno aktivira mozak. Čitanje, slušanje muzike ili posmatranje umetničkih dela zahtevaju analizu, pamćenje, maštu i povezivanje informacija. Takve aktivnosti podstiču neuroplastičnost - sposobnost mozga da stvara nove neuronske veze. To je posebno važno sa starenjem, jer mozak radi i nastavlja da se prilagođava i uči.
Manje stresa, sporije starenje
Umetnost ne deluje samo na intelekt, već i na emocije. Čitanje romana, slušanje muzike ili gledanje predstave omogućavaju ljudima da prožive različita osećanja, obrade emocije i nakratko se distanciraju od svakodnevnog stresa.
Hronični stres je jedan od faktora koji ubrzavaju starenje organizma, a naučnici veruju da kulturna iskustva deluju kao neka vrsta "antistresnog tampona". Čak i kada nas neka priča ili muzika duboko potresu, svest da je reč o umetničkom iskustvu omogućava mozgu da emocije obradi bez stvarne opasnosti.
Umetnost povezuje ljude
Istraživači podsećaju i da kultura često podrazumeva društveni kontakt. Odlazak u pozorište, na koncert, izložbu ili razgovor o knjigama sa prijateljima pomaže ljudima da se osećaju povezano sa drugima.
Upravo su društvene veze jedan od najvažnijih faktora dugovečnosti, iako se često potcenjuju. Ljudi koji imaju osećaj pripadnosti zajednici obično imaju manji rizik od usamljenosti, depresije i hroničnog stresa.
Efekat na upale i srce
Prethodna istraživanja istog tima pokazala su da redovno učešće u kulturnim aktivnostima može da smanji sistemske upale u organizmu i pozitivno deluje na kardiovaskularni sistem.
Naučnici ističu da su ti efekti u nekim slučajevima uporedivi sa umerenom fizičkom aktivnošću. Iako umetnost ne može zameniti kretanje i zdrave navike, mogla bi da bude važan dodatni faktor koji utiče na opšte zdravlje i starenje.
Zašto je važna raznovrsnost
Istraživači naglašavaju da različite vrste umetnosti aktiviraju različite delove mozga. Čitanje posebno podstiče maštu, pamćenje i koncentraciju, dok muzika snažno deluje na emocije i ritam. Posete muzejima i galerijama aktiviraju vizuelnu percepciju i menjaju način na koji posmatramo prostor i detalje oko sebe. Ako osoba uz muziku peva ili se kreće, aktiviraju se i motoričke sposobnosti i koordinacija.
Nije potrebno da budete umetnik
Studija se pre svega bavila uživanjem u umetnosti, a ne stvaranjem umetničkih dela. To znači da nije neophodno svirati instrument, slikati ili pisati roman da bi se osetile koristi. Naučnici takođe ističu da su mnogo važniji redovnost i iskreno interesovanje, tako da čak i jednostavne navike, poput čitanja pred spavanje ili svesnog slušanja muzike, mogu imati pozitivan efekat ako postanu deo svakodnevice, piše "Komsomoljska pravda".