Česta konzumacija brze hrane može dovodi do niza zdravstvenih problema, jasni su stručnjaci.
"Burger, kao i većinu drugih jela brze hrane, ne bi trebalo jesti svakodnevno, jer je dokazano da ishrana u kojoj preovladava fastfud može dovesti do gojaznosti, srčanih i krvnih oboljenja, arterijske hipertenzije, ranog razvoja dijabetesa tipa 2 i poremećaja metabolizma masti", izjavila je za RIA Novosti dijetolog Antonina Starodubova.
Istakla je da čak i ljubitelji burgera treba da ih uvrste u ishranu samo povremeno, ukoliko nemaju zdravstvene kontraindikacije, i ne prečesto.
Prema njenim rečima, glavni problem većine jela koja se nude u restoranima brze hrane jeste neuravnotežen sastav, jer sadrže previše soli, šećera, zasićenih masti i kalorija. Burgeri, kao jedno od najpopularnijih jela brze hrane, nisu izuzetak.
"Zemičke za burgere prave se od rafinisanog belog brašna, dok se pljeskavice najčešće pripremaju od mesa sa visokim sadržajem masti, jer bi u suprotnom jelo bilo suvo i bez ukusa. Osim toga, radi dodatnog ukusa i sočnosti dodaju se kečap, majonez i slični sosovi koji sadrže velike količine šećera, soli i masti", pojasnila je.
Ona je dodala da jedan manji burger u proseku ima više od 300 kalorija, a ako se tome dodaju pomfrit, sos i zaslađeno gazirano piće, ukupan kalorijski unos jednog obroka može premašiti polovinu prosečne dnevne potrebe organizma.
"Ako nemate zdraviju opciju za užinu, birajte salatu sa laganim prelivom, integralni hleb umesto belog peciva ili jednostavno nemojte pojesti celu zemičku. Izbegavajte sosove i zaslađena pića - umesto njih pijte vodu. Nemojte odmah naručivati velike porcije i jedite polako. Osećaj sitosti javlja se tek dvadesetak minuta nakon jela, a ako hranu dobro žvaćete, zasitićete se i manjom količinom", naglasila je.
Važno je znati da očuvanju zdravlja ne doprinosi samo pravilna ishrana, već i redovne lekarske kontrole. Brza hrana, stres, sedentarni način života i loše navike povećavaju rizik od srčanih oboljenja.
"Osobe starije od 40 godina koje imaju ovakve prehrambene navike ne bi trebalo da odlažu odlazak kod lekara. U Moskvi, na primer, poliklinike koriste sisteme 'Pametnog pregleda', gde veštačka inteligencija analizira podatke iz elektronskih zdravstvenih kartona i može da upozori na rizik od infarkta ili moždanog udara čak dve godine pre mogućeg ozbiljnog zdravstvenog problema", dodala je Starodubova.