Iako mladi često biblioteke doživljavaju kao institucije bez mnogo prostora za razvoj i novitete, stvarnost se postepeno menja. Na primer, poslednjih godina u Rusiji je otvoreno više od 1.500 modernizovanih biblioteka koje imaju elektronske kataloge, zone za učenje i rad, nude digitalne usluge...
Međutim, iako se infrastruktura brzo modernizuje, podaci istraživanja o mladim zaposlenima u ruskim bibliotekama pokazali su da je udeo radnika mlađih od 35 godina 2022. godine bio samo 13 odsto. Do 2030. godine cilj je da taj procenat poraste na najmanje 18 odsto i zato pojavljuje se nova profesionalna uloga: Digitalni bibliotekar.
Ko je digitalni bibliotekar
Digitalni bibliotekar nije osoba koja samo izdaje knjige i radi za pultom. To je stručnjak koji upravlja elektronskim resursima, bazama podataka i digitalnim servisima, koristi alate veštačke inteligencije i pomaže korisnicima da brzo pronađu proverene informacije.
Posebno je važan u univerzitetskim bibliotekama, gde su glavni korisnici studenti generacije Zed - mladi koji čitaju drugačije nego prethodne generacije.
Kako danas čita generacija Zed
Iako se često govori da mladi sve manje čitaju, realnost je složenija - studenti itekako konzumiraju velike količine informacija, ali na drugačiji način.
Umesto da čitaju cele udžbenike od početka do kraja, oni traže konkretne odgovore, brzo prelaze kroz više izvora i fokusiraju se na ključne delove teksta. AI je dodatno ubrzala taj proces, jer korisnici sve češće očekuju gotov odgovor, a ne samo link ka izvoru.
To, međutim, otvara novi problem - pitanje poverenja u informacije. AI alati ponekad mogu da generišu ubedljive, ali netačne podatke, zbog čega postaje sve važnije proveriti izvore i tačnost informacija. To je jedna od najvažnijih uloga digitalnog bibliotekara, kao i sledeće:
Pretraga po smislu, a ne po ključnim rečima
Savremeni sistemi pretrage sve više koriste semantičku analizu. To znači da korisnik ne mora da zna tačan termin koji traži, jer sistem pokušava da razume šta zapravo traži.
Digitalni bibliotekar u tom procesu pomaže da se dođe do proverenog izvora i konkretnog dela teksta u kom se nalazi odgovor.
Provera AI "halucinacija"
Veštačka inteligencija može brzo da generiše opise i rezimee knjiga, ali takvi tekstovi nisu uvek potpuno tačni. Zato uloga bibliotekara sve više podseća na urednički posao: Potrebno je proveriti podatke, ispraviti greške i osigurati kvalitet informacija.
AI alati zasnovani na proverenim izvorima
Na univerzitetima širom sveta raste interesovanje za AI sisteme koji rade isključivo sa proverenom naučnom literaturom, umesto da pretražuju ceo internet bez kontrole. Takvi alati omogućavaju korisniku da vidi odakle informacija potiče, ko je autor i da li se podatak može proveriti u originalnom izvoru.
Pomoć u digitalnom okruženju
Još jedna važna uloga digitalnog bibliotekara jeste posredovanje između tehnologije i korisnika. S obzirom da se ne snalaze svi jednako dobro u digitalnom okruženju, bibliotekar postaje neka vrsta vodiča koji pomaže ljudima različitih generacija da koriste elektronske servise i dođu do potrebnih informacija.
Zašto ovo nije kraj profesije bibliotekara
Digitalizacija ne znači nestanak bibliotekara, već transformaciju profesije. Ona postaje dinamičnija i interdisciplinarna, a u njoj se ukrštaju raskrsnici obrazovanja, pregled podataka, pretrage, digitalnih usluga i veštačke inteligencije.
Podaci pokazuju da u biblioteke sve češće dolaze ljudi iz drugih profesija. Skoro polovina zaposlenih nema klasično bibliotekarsko obrazovanje, a veliki broj je u ovu oblast prešao iz potpuno drugih sektora.
To ukazuje da se profesija već oslanja na prekvalifikaciju i kombinaciju različitih veština. Upravo zato se uloga digitalnog bibliotekara sve više vidi kao način da biblioteke postanu privlačnije mlađim generacijama i relevantne u svetu koji se sve brže oslanja na digitalne informacije, prenosi "RBK Trend".