Društvene mreže se sve češće posmatraju kao faktor rizika uporediv sa duvanom, zbog snažnog uticaja na mentalno i emocionalno zdravlje mladih. Podaci iz ankete u kojoj je učestvovalo više od 400 lekara u Velikoj Britaniji pokazuju da polovina njih svake nedelje leči bar jedno dete čiji su problemi direktno povezani sa onlajn sadržajem. To uključuje anksioznost, depresiju, poremećaje ponašanja, pa čak i fizičke povrede nastale kao posledica imitiranja opasnih internet izazova.
Posebno zabrinjavajući deo izveštaja govori o "talasu radikalizovane dece" koja su izložena uznemirujućem, nasilnom sadržaju mržnje koji se širi na platformama društvenih mreža.
Radikalizacija, zavisnost i opasni onlajn uticaji
Lekari upozoravaju da problem nije samo u sadržaju, već i u načinu na koji su platforme dizajnirane (tako da što duže zadržavaju korisnike). Zbog toga deca često ostaju izložena algoritmima koji im postepeno serviraju sve ekstremniji sadržaj. U nekim slučajevima, to je dovodilo do opasnog ponašanja, uključujući imitaciju ekstremne pornografije, kao i interesovanje za nasilje i radikalne ideologije.
U medicinskoj praksi su zabeleženi i slučajevi teških povreda, pa čak i smrtnih ishoda povezanih sa opasnim onlajn izazovima i sadržajem koji podstiče samopovređivanje.
Političke rasprave i pritisak za strože mere
U javnosti i politici se sve više postavlja pitanje kako ograničiti uticaj društvenih mreža na mlade. Jedna od ideja koja se razmatra jeste uvođenje starosnih ograničenja za pristup platformama, po uzoru na zabrane koje postoje u drugim delovima sveta, kao što je slučaj u Australiji. Razmatraju se i strožije mere, poput ograničenja funkcionalnosti aplikacija, pa čak i "policijskog časa" za društvene mreže.
Porodice koje su izgubile decu ili su pretrpele teške posledice povezane sa onlajn sadržajem traže strožu regulativu. One smatraju da tehnološke kompanije moraju snositi veću odgovornost za štetu koju njihove platforme mogu da izazovu, a njihova poruka je jasna: Društvene mreže ne bi trebalo da budu dozvoljene u sadašnjem obliku za decu, sve dok se ne dokaže da su bezbedne.
Šira kritika tehnoloških kompanija
Organizacije za zaštitu dece upozoravaju da se problem ne može rešiti samo zabranama ili starosnim ograničenjima. Po njihovom mišljenju, koren problema leži u poslovnim modelima koji se zasnivaju na maksimalnom zadržavanju pažnje korisnika.
Zato se predlažu zabrana ciljanog oglašavanja usmerenog na decu, stroža pravila za dizajn aplikacija koji izaziva zavisnost, jača regulacija sistema veštačke inteligencije i uvođenje nadzora nad bezbednošću na internetu, prenosi "Independent".
Poziv na sistemsku promenu
Stručnjaci i organizacije koje se bave zaštitom dece smatraju da je potrebna temeljna promena načina na koji funkcionišu društvene mreže. To podrazumeva da bezbednost dece mora biti ugrađena u sam dizajn platformi, od algoritama do načina prikazivanja sadržaja. Takođe, insistira se na tome da se eliminišu elementi koji podstiču preterano korišćenje i zavisnost.
U suprotnom, upozorava se, rizikuje se da generacije dece odrastaju u okruženju koje može imati posledice po njihovo mentalno zdravlje jednako ozbiljne kao i dugotrajna izloženost štetnim supstancama.