Ovaj praznik, koji se obeležava 50. dan posle Vaskrsa i deseti dan posle Spasovdana, u narodu je poznat i kao Trojice. Praznik je nazvan Sveta Trojica jer se, prema jevanđeljima, pored Svetog Oca i Sina, na ovaj dan javilo i treće lice Svete Trojice – Sveti Duh.
Po Hristovom obećanju, u pedeseti dan po Vaskrsenju i deseti po Vaznesenju, spustila se blagodat Svetog Duha na učenike Sina Božjeg, pa su oni potom progovorili mnogim jezicima koje do tada nisu znali i krenuli po celom svetu da propovedaju reč Gospodnju.
Silaskom Svetog Duha na apostole završeno je osnivanje Hristove crkve, pa ovaj praznik predstavlja i "rođendan" hrišćanske crkve.
Po značaju, to je treći praznik, posle Vaskrsa i Božića, i kao najveći i najradosniji hrišćanski praznici, takođe se slavi tri dana.
Kod Srba, a još češće kod Rusa i Grka, ovaj praznik naziva se i Pedesetnica.
Prvi dan Duhova, odnosno Pedesetnice, posvećen je jevanđelskom događaju – silasku Svetog Duha na apostole, Hristove učenike.
Hramovi se ukrašavaju zelenilom, a crkveni pod se prekriva travom.
Praznovanje se nastavlja tokom cele sedmice i ne posti se, jer je to takozvana trapava nedelja, kada su crkve i kuće okićene zelenim grančicama, cvećem i zelenilom, i posute travom, a od tih grančica se tokom molitve u hramovima pletu venčići.
Kako je napisao Sveti Grigorije Bogoslov, ranije se zelenilo unosilo i u kuće.
Svetom Duhu vernici upućuju svakodnevnu molitvu; priziva se pri krunisanju vladara, svim rukopolaganjima, na početku arhijerejskih sabora, kao i prilikom krštenja u crkvi.
Običaji i značaj Duhova u Srbiji
Kao slava, Dan policije i Dan MUP-a Srbije obeležavaju se u znak sećanja na 1862. godinu, kada je srpska žandarmerija, na ovaj praznik, odigrala presudnu ulogu u sukobima kod beogradske Čukur-česme, kao i u naredna dva dana, tokom turskog bombardovanja Beograda.
Dan Svete Trojice je krsna slava brojnih mesta i gradova, ali i zavetina, pa su tada česte litije.
U mnogim mestima Šumadije i drugim krajevima Srbije, kao i među Srbima u rasejanju, tog dana prolazi povorka krstonoša.
U pojedinim mestima litija iz hrama ide do polja i vinograda.
Duhovi su praznik više mesta u Srbiji, među kojima su Kraljevo, Kruševac i Požarevac, a u pojedinim porodicama i krsna slava.
Trojice su i slava beogradskih opština Čukarica, Obrenovac, Lazarevac i Bežanija.
Ovaj praznik je i esnafska slava trgovaca.