Veštačka inteligencija se često doživljava kao nešto potpuno digitalno i nevidljivo, ali iza svakog razgovora sa četbotom nalazi se ogromna fizička infrastruktura. Data centri u kojima se obrađuju upiti korisnika rade neprekidno, troše ogromne količine električne energije i proizvode veliku količinu toplote. Upravo zbog tog zagrevanja potrebni su složeni sistemi hlađenja koji koriste vodu.
Prema procenama naučnika, pisanje imejla od oko 100 reči uz pomoć ČetGPT-ja može da zahteva oko pola litra vode. U tu cifru nije uračunata samo voda koja se direktno koristi za hlađenje servera, već i voda potrebna za proizvodnju električne energije koja pokreće čitav sistem.
Međutim, većina ljudi ne koristi veštačku inteligenciju za jedan jedini upit. Korisnici vode duge razgovore, postavljaju dodatna pitanja i traže nove odgovore. Zbog toga se potrošnja vode postepeno uvećava sa svakim nastavkom komunikacije.
Zašto je veštačkoj inteligenciji potrebna voda
Savremeni data centri prepuni su procesora i grafičkih čipova koji rade velikim intenzitetom. Dok obrađuju zahteve korisnika, oni proizvode značajnu količinu toplote. Da bi se sprečilo pregrevanje opreme, data centri koriste sisteme za hlađenje. Najčešće se primenjuje takozvano isparavajuće hlađenje, gde voda prolazi kroz sistem cevi, preuzima toplotu sa opreme, a zatim deo te vode isparava i tako odnosi toplotu u atmosferu.
Problem je u tome što se veliki deo vode izgubi tokom tog procesa. Procenjuje se da oko 80 odsto vode koja uđe u ovakav sistem hlađenja završi kao vodena para. Samo manji deo može ponovo da se iskoristi.
Sa razvojem AI rastu i potrebe za sve većim data centrima. Novi objekti su znatno veći i snažniji od onih koji su građeni pre desetak godina za klasične internet usluge - a neki od njih dnevno troše više vode nego manji gradovi sa desetinama hiljada stanovnika.
Potrošnja vode raste iz godine u godinu
Prema dostupnim podacima, potrošnja vode u data centrima značajno je porasla u poslednjih nekoliko godina, a kod pojedinih kompanija gotovo sva voda koju koriste završava upravo u data centrima. Istraživanja pokazuju i da se veliki deo potrošnje vode ne odnosi na samo hlađenje servera - još veći deo povezan je sa proizvodnjom električne energije potrebne za rad te infrastrukture. U nekim procenama indirektna potrošnja vode čak je više od deset puta veća od direktne potrošnje za hlađenje.
Koliko bi potrošnja mogla da poraste
Istraživači procenjuju da bi globalna infrastruktura koja pokreće sisteme veštačke inteligencije do 2027. godine mogla da koristi između 4,2 i 6,6 milijardi kubnih metara vode godišnje.
Viša procena približava se količini koja odgovara polovini godišnje potrošnje vode celog Ujedinjenog Kraljevstva. Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da bi stvarne brojke mogle biti i veće ako se razvoj veštačke inteligencije nastavi sadašnjim tempom.
Paradoks je u tome što tehnologije AI mogu da pomognu u rešavanju istih problema koje delimično pogoršavaju. Stručnjaci smatraju da bi napredni sistemi mogli da omoguće preciznije prognoze suša, efikasnije navodnjavanje u poljoprivredi, bolje upravljanje vodnim resursima i preciznije klimatske modele, prenosi "Spejs direkt".
Ipak, za sada nije jasno da li će koristi koje donosi veštačka inteligencija nadmašiti resurse koje troši. Ono što je izvesno jeste da svaki razgovor sa četbotom, ma koliko delovao nematerijalno, ima i svoju fizičku cenu koja se meri strujom, infrastrukturom i vodom.